KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB‑a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB‑a

Frankfurt na Majni, 21. siječnja 2021.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i izvršni potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Početak provedbe cijepljenja u cijelom europodručju važna je prekretnica u rješavanju sadašnje zdravstvene krize. Bez obzira na to, iz pandemije i dalje proizlaze ozbiljni rizici za javno zdravlje te gospodarstvo europodručja i ostatka svijeta. Ponovni rast broja zaraženih koronavirusom (COVID-19) te stroge i dugotrajne mjere za sprječavanje širenja zaraze uvedene u mnogim državama europodručja remete gospodarsku aktivnost. Aktivnost u sektoru prerađivačke industrije i dalje je snažna, ali aktivnost u uslužnom sektoru teško je pogođena, premda manje nego tijekom prvog vala pandemije početkom 2020. U četvrtom tromjesečju 2020. vjerojatno je došlo do kontrakcije proizvodnje, a iz razbuktavanja pandemije proizlaze negativni rizici za kratkoročne gospodarske izglede. Inflacija je i dalje vrlo niska u uvjetima slabe potražnje i znatne neiskorištenosti kapaciteta na tržištu rada i proizvoda. Općenito gledajući, najnoviji podatci potvrđuju našu prethodnu osnovnu ocjenu o većem kratkoročnom utjecaju pandemije na gospodarstvo i dugotrajnoj slabosti inflacije.

U takvom je okružju snažan poticaj monetarne politike i dalje ključan za očuvanje povoljnih uvjeta financiranja tijekom pandemije za sve sektore gospodarstva. Njime se smanjuje neizvjesnost i jača povjerenje te tako potiču osobna potrošnja i poslovna ulaganja, čime se podupire gospodarska aktivnost i održava srednjoročna stabilnost cijena. Istodobno i dalje vlada velika neizvjesnost, među ostalim povezana s dinamikom pandemije i brzinom provedbe cijepljenja. Nastavit ćemo pratiti tečajna kretanja u svjetlu njihova mogućeg utjecaja na srednjoročne inflacijske izglede. Spremni smo i dalje po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi se osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama, u skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije.

U tim okolnostima odlučili smo ponovno potvrditi vrlo prilagodljiv karakter svoje monetarne politike.

Prvo, Upravno vijeće odlučilo je zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.

Drugo, i dalje ćemo provoditi kupnje u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) u ukupnom iznosu od 1.850 mlrd. EUR. Provodit ćemo neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP-a dok Upravno vijeće ne zaključi da je kriza prouzročena koronavirusom prošla, a barem do kraja ožujka 2022.

Kupnje u sklopu PEPP-a provodit će se kako bi se održali povoljni uvjeti financiranja tijekom pandemije. Pritom ćemo se prilagođavati tržišnim uvjetima i nastojati spriječiti pooštravanje uvjeta financiranja koje nije u skladu s neutraliziranjem negativnog učinka pandemije na projicirano kretanje inflacije. Nadalje, fleksibilnim pristupom kupnjama u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija i dalje ćemo podupirati nesmetani prijenos monetarne politike. Ako bude moguće održavati povoljne uvjete financiranja tokovima kupnji kojima se neće iscrpiti ukupan iznos tijekom razdoblja neto kupnji u sklopu PEPP-a, ne mora se upotrijebiti cijeli iznos. Isto tako, ukupni se iznos može ponovno prilagoditi ako to bude potrebno za održavanje povoljnih uvjeta financiranja radi neutraliziranja negativnog šoka za inflacijska kretanja izazvanog pandemijom.

Reinvestirat ćemo i dalje glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP-a barem do kraja 2023. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP-a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.

Treće, i dalje će se provoditi neto kupnje u sklopu našeg programa kupnje vrijednosnih papira mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR. Očekujemo i dalje da će se mjesečne neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira provoditi onoliko dugo koliko to bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja naših ključnih kamatnih stopa i da će prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a.

Osim toga namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Naposljetku, i dalje ćemo operacijama refinanciranja osiguravati visoku likvidnost. Ističemo da je naša treća serija ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III) i dalje atraktivan izvor financiranja za banke, koje se tako podupiru u kreditiranju poduzeća i kućanstava.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Nakon snažne kontrakcije u prvoj polovici 2020. realni BDP europodručja snažno se povećao te je u trećem tromjesečju porastao za 12,4 % u odnosu na prethodno tromjesečje, ali i dalje je bio znatno ispod razina zabilježenih prije pandemije. Novi ekonomski podaci, rezultati anketa i visokofrekventni pokazatelji upućuju na zaključak da su ponovno razbuktavanje pandemije i povezano pooštravanje mjera za sprječavanje širenja zaraze vjerojatno prouzročili pad aktivnosti u četvrtom tromjesečju 2020. te da se očekuje njihov nepovoljan utjecaj na aktivnost u prvom tromjesečju ove godine. To je u glavnim crtama u skladu s posljednjim osnovnim projekcijama iz makroekonomskih projekcija iz prosinca 2020.

Gospodarska kretanja u različitim sektorima i dalje nisu ujednačena, pri čemu nova ograničenja međuljudskih kontakata i kretanja nepovoljnije utječu na uslužni sektor nego na industrijski sektor. Premda se kućanstva i poduzeća i dalje podupiru fiskalnim mjerama, potrošači su i dalje oprezni s obzirom na pandemiju i njezin utjecaj na zaposlenost i prihode. Osim toga slabije bilance poduzeća i neizvjesnost povezana s gospodarskim izgledima i dalje nepovoljno utječu na poslovna ulaganja.

Provedba cijepljenja, koja je počela krajem prosinca, potiče na veće povjerenje u mogućnost rješavanja zdravstvene krize. No trebat će vremena dok veći broj ljudi ne stekne imunost, a ne mogu se isključiti ni daljnja nepovoljna kretanja povezana s pandemijom. Oporavak gospodarstva europodručja u srednjoročnom razdoblju trebali bi podupirati povoljni uvjeti financiranja, ekspanzivna fiskalna politika i oporavak potražnje usporedno s postupnim ukidanjem mjera za sprječavanje širenja zaraze i smanjenjem neizvjesnosti.

Općenito gledajući, rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje su negativni te i dalje manje izraženi nego u prethodnom razdoblju. Premda vijesti o izgledima za globalno gospodarstvo, sporazumu o budućim odnosima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine te početku provedbe cijepljenja ohrabruju, aktualna pandemija i posljedice koje će imati na gospodarske i financijske uvjete i dalje su izvori negativnog rizika.

Godišnja inflacija u europodručju nije se promijenila i u prosincu je iznosila –0,3 %. Sudeći po trenutačnim kretanjima cijena energije, ukupna inflacija vjerojatno će se povećati u sljedećim mjesecima, čemu će pridonijeti i ukidanje privremenog smanjenja stope PDV-a u Njemačkoj. Međutim, očekuje se da će temeljni cjenovni pritisci ostati slabi zbog slabe potražnje, posebno u sektoru turizma i putovanja, te zbog slabih pritisaka na plaće i aprecijacije tečaja eura. Nakon što utjecaj pandemije oslabi, oporavak potražnje, potpomognut prilagodljivom fiskalnom i monetarnom politikom, stvorit će pritisak na rast inflacije u srednjoročnom razdoblju. Mjere dugoročnijih inflacijskih očekivanja koje se zasnivaju na anketama i tržišni pokazatelji tih očekivanja i dalje su na niskim razinama premda su tržišni pokazatelji inflacijskih očekivanja neznatno porasli.

U vezi s monetarnom analizom, zbog daljnjeg rasta držanja depozita godišnja stopa rasta najšireg monetarnog agregata (M3) povećala se s 10,5 % u listopadu na 11,0 % u studenome 2020. Njegov snažan rast i dalje podupiru kontinuirane kupnje vrijednosnih papira koje provodi Eurosustav i koje su i dalje najvažniji izvor kreiranja novca. U okolnostima i dalje povećane sklonosti prema likvidnosti u sektoru imatelja novca i niskog oportunitetnog troška držanja najlikvidnijih oblika novca, najuži monetarni agregat (M1) i dalje najviše pridonosi rastu najšireg monetarnog agregata.

Kretanja kredita privatnom sektoru obilježava umjereno kreditiranje nefinancijskih društava i otporno kreditiranje kućanstava. U studenome je mjesečni tok kreditiranja nefinancijskih društava i dalje bio vrlo skroman, što je nastavak obrasca koji se počeo primjećivati krajem ljeta. Istodobno je godišnja stopa rasta bila uglavnom nepromijenjena i iznosila 6,9 %, što je i dalje posljedica vrlo snažnog rasta kreditiranja u prvoj polovici godine. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima i dalje je bila uglavnom stabilna i u studenome je iznosila 3,1 % zbog znatnog pozitivnog mjesečnog toka.

Rezultati nove ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za četvrto tromjesečje 2020. pokazuju da su se standardi odobravanja kredita poduzećima pooštrili. Do pooštravanja je uglavnom došlo zbog percepcije banaka o povećanju rizika jer i dalje vlada neizvjesnost povezana s gospodarskim oporavkom i zabrinutost glede kreditne sposobnosti dužnika. Anketirane banke izvijestile su i o smanjenju potražnje poduzeća za kreditima u četvrtom tromjesečju. Anketa također upućuje na daljnje povećanje neto potražnje kućanstava za stambenim kreditima u četvrtom tromjesečju premda su se standardi odobravanja kredita nastavili pooštravati.

Općenito gledajući, naše mjere monetarne politike, zajedno s mjerama koje su donijele nacionalne vlade i druge europske institucije, i dalje su ključan doprinos uvjetima bankovnog kreditiranja i olakšanju pristupa financiranju, posebno za one koji su najviše pogođeni pandemijom.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je za potporu gospodarskoj aktivnosti i snažnu prilagodbu stopa inflacije razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju potreban visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike.

U vezi s fiskalnim politikama, i dalje je ključna ambiciozna i usklađena fiskalna politika s obzirom na snažnu kontrakciju gospodarske aktivnosti u europodručju. Stoga je, zbog slabe potražnje poduzeća i kućanstava povezane s pogoršavanjem pandemije i jačanjem mjera za sprječavanje širenja zaraze, potrebna daljnja potpora nacionalnih fiskalnih politika. Istodobno bi fiskalne mjere koje su poduzete kao odgovor na pandemiju i dalje trebale biti u što većoj mjeri ciljane i privremene. Tri sigurnosne mreže – za radnike, poduzeća i vlade – koje je odobrilo Europsko vijeće važna su financijska pomoć.

Upravno vijeće prepoznaje ključnu ulogu instrumenta »Next Generation EU« i naglašava važnost njegove operacionalizacije bez odlaganja. Poziva države članice da ubrzaju postupak njegove ratifikacije, da žurno dovrše planove oporavka i otpornosti te da sredstva upotrijebe za produktivnu javnu potrošnju i usporedno s tim provode strukturne politike za povećanje produktivnosti. Time bi omogućile da program »Next Generation EU« pridonese bržem, snažnijem i ravnomjernijem oporavku te povećanju otpornosti i potencijala za rast gospodarstava država članica i tako podupre učinkovitost monetarne politike u europodručju. Takve strukturne politike osobito su važne za rješavanje dugotrajnih strukturnih i institucionalnih slabosti i za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.