KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB‑a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB‑a

Frankfurt na Majni, 22. travnja 2021.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu sastanka Upravnog vijeća.

Premda oporavak globalne potražnje i znatan fiskalni poticaj podupiru globalnu aktivnost i aktivnost u europodručju, kratkoročni gospodarski izgledi i dalje su obilježeni neizvjesnošću povezanom s ponovnim razbuktavanjem pandemije i provedbom akcija cijepljenja. Postojano visoke stope zaraze koronavirusom (COVID‑19) te povezano produljenje i pooštravanje mjera za sprječavanje širenja zaraze i dalje ograničavaju gospodarsku aktivnost u kratkoročnom razdoblju. Očekivanja o snažnom jačanju gospodarske aktivnosti tijekom 2021. temelje se na nastavku akcija cijepljenja i predviđenom postupnom popuštanju mjera za sprječavanje širenja zaraze. Inflacija je proteklih mjeseci porasla zbog određenih idiosinkratskih i privremenih čimbenika te povećanja inflacije cijena energije. Istodobno temeljni cjenovni pritisci ostaju slabi u uvjetima znatne neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta te i dalje slabe potražnje.

Održavanje povoljnih uvjeta financiranja tijekom pandemije i dalje je ključno u smanjivanju neizvjesnosti i poticanju povjerenja, kojima se pridonosi gospodarskoj aktivnosti i štiti srednjoročna cjenovna stabilnost. Uvjeti financiranja u europodručju uglavnom su ostali stabilni nakon povećanja tržišnih kamatnih stopa početkom godine, ali i dalje postoje rizici za opće uvjete financiranja. S obzirom na to Upravno vijeće odlučilo je ponovno potvrditi vrlo prilagodljiv karakter svoje monetarne politike.

Zadržat ćemo ključne kamatne stope ESB‑a nepromijenjenima. Očekujemo da će biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.

Provodit ćemo i dalje neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) u ukupnom iznosu od 1.850 mlrd. EUR dok Upravno vijeće ne zaključi da je kriza prouzročena koronavirusom prošla, a barem do kraja ožujka 2022. Budući da su nove informacije potvrdile procjenu provedenu na prošlomjesečnom sastanku o monetarnoj politici kojom su bili obuhvaćeni uvjeti financiranja i inflacijski izgledi, Upravno vijeće očekuje da će se kupnje u sklopu PEPP‑a u tekućem tromjesečju i dalje provoditi znatno snažnijom dinamikom nego tijekom prvih mjeseci ove godine.

Pritom ćemo se prilagođavati tržišnim uvjetima i nastojati spriječiti pooštravanje uvjeta financiranja koje nije u skladu s neutraliziranjem negativnog učinka pandemije na projicirano kretanje inflacije. Nadalje, fleksibilnim pristupom kupnjama u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija i dalje će se podupirati nesmetani prijenos monetarne politike. Ako bude moguće održavati povoljne uvjete financiranja tokovima kupnji kojima se neće iscrpiti ukupan iznos tijekom razdoblja neto kupnji u sklopu PEPP‑a, ne mora se upotrijebiti cijeli iznos. Isto tako, ukupni se iznos može ponovno prilagoditi ako to bude potrebno za održavanje povoljnih uvjeta financiranja radi neutraliziranja negativnog šoka za inflacijska kretanja izazvanog pandemijom.

Reinvestirat ćemo i dalje glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP‑a barem do kraja 2023. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP‑a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.

Neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira nastavit će se mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR. Očekujemo i dalje da će se mjesečne neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira provoditi onoliko dugo koliko bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja naših ključnih kamatnih stopa i da će prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB‑a.

Osim toga namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB‑a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Naposljetku, i dalje ćemo operacijama refinanciranja osiguravati visoku likvidnost. Ističemo da je u posljednjoj operaciji treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III) upotrijebljen velik iznos. Financiranje u sklopu operacija TLTRO III ima ključnu ulogu u podupiranju banaka u kreditiranju poduzeća i kućanstava.

Tim mjerama pridonosi se održavanju povoljnih uvjeta financiranja za sve sektore gospodarstva, čime se podupire gospodarska aktivnost i štiti srednjoročna cjenovna stabilnost. Osim toga nastavit ćemo pratiti tečajna kretanja u svjetlu njihova mogućeg utjecaja na srednjoročne inflacijske izglede. U skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije spremni smo po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi se osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama.

Prijeđimo na podrobnije objašnjenje naše procjene počinjući s ekonomskom analizom. U četvrtom tromjesečju 2020. realni BDP europodručja smanjio se za 0,7 % i bio na razini koja je za 4,9 % niža od razine zabilježene prije pandemije u istom razdoblju prethodne godine. Novi ekonomski podatci, rezultati anketa i visokofrekventni pokazatelji upućuju na mogući ponovni pad aktivnosti u prvom tromjesečju ove godine, ali i na nastavak rasta u drugom tromjesečju.

Ankete poduzeća pokazuju da se sektor prerađivačke industrije i dalje oporavlja poduprt dobrom globalnom potražnjom. Ograničenja kretanja i međuljudskih kontakata istodobno i dalje ograničavaju aktivnost u uslužnom sektoru, premda ima naznaka da se pad aktivnosti zaustavio. Premda se kućanstva i poduzeća i dalje podupiru fiskalnim mjerama, potrošači su i dalje oprezni s obzirom na pandemiju i njezin utjecaj na zaposlenost i prihode. Usprkos slabijim bilancama poduzeća i povećanoj neizvjesnosti povezanoj s gospodarskim izgledima, primjećuje se otpornost poslovnih ulaganja.

Napredak u provedbi akcija cijepljenja, koji bi trebao omogućiti postupno popuštanje mjera za sprječavanje širenja zaraze, trebao bi stvoriti pretpostavke za snažno jačanje gospodarske aktivnosti tijekom 2021. Očekuje se da će oporavak domaće i globalne potražnje, poduprt povoljnim uvjetima financiranja i fiskalnim poticajem, u srednjoročnom razdoblju potaknuti oporavak gospodarstva europodručja.

Općenito govoreći, premda su rizici za budući gospodarski rast europodručja kratkoročno gledano i dalje negativni, srednjoročni rizici ostaju uravnoteženiji. S jedne strane, bolji izgledi za globalnu potražnju, poduprti znatnim fiskalnim poticajem, i napredak u provedbi akcija cijepljenja djeluju ohrabrujuće. S druge strane, nastavak pandemije, uključujući širenje novih sojeva virusa, i njegove posljedice na gospodarske i financijske uvjete i dalje su izvori negativnog rizika.

Godišnja inflacija europodručja porasla je s 0,9 % u veljači na 1,3 % u ožujku 2021. zbog snažnog povećanja inflacije cijena energije kao posljedice znatnih pozitivnih baznih učinaka i mjesečnog povećanja. To povećanje više je nego nadomjestilo smanjenje inflacije cijena hrane i inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda. Ukupna inflacija vjerojatno će rasti i u sljedećim mjesecima, ali uz određenu kolebljivost tijekom godine zbog promjenjive dinamike idiosinkratskih i privremenih čimbenika. Može se očekivati da će ti čimbenici početkom sljedeće godine postupno prestati utjecati na godišnje stope inflacije. Očekuje se da će temeljni cjenovni pritisci ove godine malo porasti zbog kratkoročnih ograničenja na strani ponude i oporavka domaće potražnje. Međutim, i dalje će biti općenito slabi, među ostalim zbog slabih pritisaka na plaće, u uvjetima neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta, i aprecijacije tečaja eura. Nakon što utjecaj pandemije oslabi, smanjivanje visoke razine neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta, potpomognuto prilagodljivom fiskalnom i monetarnom politikom, pridonijet će postupnom rastu inflacije u srednjoročnom razdoblju. Mjere dugoročnijih inflacijskih očekivanja koje se zasnivaju na anketama i tržišni pokazatelji tih očekivanja i dalje su na niskim razinama premda su tržišni pokazatelji nastavili postupno rasti.

U vezi s monetarnom analizom, godišnja stopa rasta najšireg monetarnog agregata (M3), koja je u siječnju 2021. iznosila 12,5 %, u veljači je iznosila 12,3 %. Njegov snažan rast i dalje podupiru kontinuirane kupnje vrijednosnih papira koje provodi Eurosustav i koje su najvažniji izvor kreiranja novca. Najuži monetarni agregat (M1) i dalje najviše pridonosi rastu najšireg monetarnog agregata, što je u skladu s i dalje povećanom sklonosti prema likvidnosti u sektoru imatelja novca i niskim oportunitetnim troškom držanja najlikvidnijih oblika novca.

Općenito gledajući, kreditiranje privatnog sektora bilo je uglavnom nepromijenjeno. Mjesečni tok kreditiranja nefinancijskih društava zabilježio je neznatan porast u veljači u odnosu na prethodni mjesec. To je prouzročilo i blagi porast godišnje stope rasta sa 6,9 % u siječnju na 7,1 % u veljači. Mjesečni tokovi kreditiranja kućanstava i dalje su bili stabilni, pri čemu je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima ostala nepromijenjena i u veljači je iznosila 3,0 %. Rezultati nove ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za prvo tromjesečje 2021. pokazuju umjereno pooštravanje standarda odobravanja kredita poduzećima nakon njihova znatnijeg pooštravanja u prethodnim dvama tromjesečjima. Pooštravanju su ponovno najviše pridonijele percepcije banaka o povećanju rizika, no njihov je učinak bio manje izražen nego u prethodnim anketama. Anketirane banke izvijestile su i o ponovnom padu potražnje za kreditima poduzećima, uglavnom zbog kontinuiranog smanjenja potražnje za financiranjem radi investicija u dugotrajnu imovinu. Kada je riječ o kreditiranju kućanstava, rezultati ankete upućuju na manju potražnju za stambenim kreditima premda su se standardi odobravanja tih kredita malo ublažili, čemu pridonosi konkurencija među davateljima kredita.

Općenito gledajući, naše mjere monetarne politike, zajedno s mjerama koje su donijele nacionalne vlade i druge europske institucije, i dalje su ključan doprinos uvjetima bankovnog kreditiranja i olakšanju pristupa financiranju, posebno za one koji su najviše pogođeni pandemijom.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je za potporu gospodarskoj aktivnosti i snažnu prilagodbu stopa inflacije razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju potreban visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike.

U vezi s fiskalnim politikama, i dalje je najvažnija ambiciozna i usklađena fiskalna politika jer bi prerano ukidanje fiskalnog poticaja moglo odgoditi oporavak i pojačati dugotrajnije nepovoljne učinke. Stoga bi nacionalne fiskalne politike trebale i dalje pružati ključnu i pravodobnu potporu poduzećima i kućanstvima koja su najizloženija aktualnoj pandemiji i povezanim mjerama za sprječavanje širenja zaraze. Istodobno bi fiskalne mjere koje su poduzete kao odgovor na pandemiju i dalje trebale biti u što većoj mjeri privremene i ciljane kako bi se učinkovito otklonile ranjivosti i podupro brz oporavak gospodarstva europodručja. Tri sigurnosne mreže – za radnike, poduzeća i vlade – koje je odobrilo Europsko vijeće važna su financijska pomoć.

Upravno vijeće iznova naglašava ključnu ulogu paketa »Next Generation EU« i važnost njegove operacionalizacije bez odlaganja. Poziva države članice da se pobrinu za pravodobnu ratifikaciju odluke o vlastitim sredstvima, da žurno dovrše planove oporavka i otpornosti te da sredstva upotrijebe za produktivnu javnu potrošnju i usporedno s tim provode strukturne politike za povećanje produktivnosti. Time bi omogućile da program »Next Generation EU« pridonese bržem, snažnijem i ravnomjernijem oporavku te povećanju otpornosti i potencijala za rast gospodarstava država članica i tako podupre učinkovitost monetarne politike u europodručju. Takve strukturne politike osobito su važne za jačanje gospodarskih struktura i institucija te za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.