Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Beč, 2. lipnja 2016.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Želio bih zahvaliti guverneru Nowotnyju na ljubaznom gostoprimstvu, a veliku zahvalnost dugujemo i njegovim zaposlenicima zbog izvrsne organizacije današnjeg sastanka Upravnog vijeća. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka.

Na temelju svojih redovnih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB‑a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će ostati na sadašnjim ili nižim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, potvrđujemo da se predviđa da će se mjesečne kupnje vrijednosnih papira u vrijednosti od 80 mlrd. EUR provoditi do kraja ožujka 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije. Sljedeći korak su kupnje u sklopu programa kupnji vrijednosnih papira sektora poduzeća, koje će početi 8. lipnja. Osim toga, 22. lipnja počet ćemo s prvom operacijom u novoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja. Više informacija o elementima provedbe programa kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća bit će objavljeno na mrežnim stranicama ESB‑a poslije konferencije za novinare.

Sveobuhvatnim paketom odluka donesenim početkom ožujka podupire se zamah gospodarskog oporavka u europodručju i ubrzava povratak stope inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %. Naše mjere napose i dalje pridonose smanjenju cijena kredita i jačanju odobravanja kredita. Nastavlja se postupan gospodarski oporavak. Osim poticaja koji je već uzet u obzir, očekuje se da će dodatni poticaj dati mjere monetarne politike koje će se tek provesti, a on će pridonijeti dodatnom uravnoteženju rizika za izglede za rast i inflaciju. U ovim okolnostima ključno je osigurati da se okružje vrlo niske inflacije ne ustali zbog nastanka drugog kruga učinaka na plaće i određivanje cijena. Upravno vijeće će pozorno pratiti kretanja izgleda za stabilnost cijena i, ako to budu opravdavale okolnosti, upotrijebit će sve instrumente kojima raspolaže u skladu s ovlastima kako bi postiglo svoj cilj.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. Realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,5 % u prvom tromjesečju 2016., nakon povećanja od 0,3 % u posljednjem tromjesečju 2015. Na rast i dalje povoljno djeluje domaća potražnja, dok na njega nepovoljno djeluje slab izvoz. Najnoviji podatci upućuju na to da se rast nastavio u drugom tromjesečju, premda moguće nižom stopom nego u prvom tromjesečju. Očekujemo da će se gospodarski oporavak u sljedećem razdoblju nastaviti umjerenim, ali postojanim tempom. Na domaću potražnju i dalje povoljno djeluje prijenos učinka naših mjera monetarne politike na realno gospodarstvo. Povoljni uvjeti financiranja i veća profitabilnost poduzeća i dalje pridonose ulaganju. Osim toga, daljnji rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih strukturnih reformi, te još uvijek relativno niske cijene nafte i dalje podupiru realni raspoloživi dohodak kućanstava i osobnu potrošnju. Usto, fiskalne su politike u europodručju blago ekspanzivne. Međutim, gospodarski oporavak u europodručju i dalje je usporen zbog slabijih izgleda za rast u zemljama s tržištima u nastajanju, potrebne bilančne prilagodbe u više sektora i spore provedbe strukturnih reformi.

Takvi se izgledi uglavnom odražavaju i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2016., u kojima se predviđa da će se godišnji realni BDP povećati za 1,6 % u 2016. te 1,7 % u 2017. i 2018. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a iz ožujka 2016. očekivani rast realnog BDP‑a revidiran je naviše za 2016., a za 2017. i 2018. uglavnom je nepromijenjen.

Rizici za budući gospodarski rast u europodručju i dalje su negativni, ali se uravnoteženost rizika poboljšava zahvaljujući provedenim mjerama monetarne politike i predviđenim poticajima. Negativni rizici i dalje su povezani s kretanjima u svjetskom gospodarstvu, s predstojećim referendumom u Velikoj Britaniji i drugim geopolitičkim rizicima.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja je inflacija europodručja mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u svibnju 2016. iznosila –0,1 %, u usporedbi s –0,2 % u travnju, što je prije svega odraz rasta inflacije cijena energije i usluga. Sudeći po sadašnjim cijenama naftnih ročnica, stope inflacije vjerojatno će u sljedećih nekoliko mjeseci i dalje biti vrlo niske ili negativne, prije no što počnu rasti u drugoj polovini 2016., uglavnom zbog baznih učinaka povezanih s godišnjom stopom promjene cijena energije. Stope inflacije trebale bi u 2017. i 2018. nastaviti rasti poduprte našim mjerama monetarne politike i očekivanim gospodarskim oporavkom.

Ta se kretanja uglavnom odražavaju i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2016., u kojima se predviđa da će godišnja inflacija mjerena HIPC‑om u 2016. iznositi 0,2 %, u 2017. godini 1,3 %, a u 2018. godini 1,6 %. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a iz ožujka 2016. izgledi za inflaciju mjerenu HIPC‑om neznatno su revidirani naviše za 2016., što je odraz nedavnog povećanja cijena nafte, a ostali su nepromijenjeni za 2017. i 2018. godinu.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) nastavio je snažno rasti u travnju 2016., pri čemu je njegova godišnja stopa rasta iznosila 4,6 %, nakon što je u ožujku iznosila 5,0 %. Kao i prethodnih mjeseci, godišnji rast monetarnog agregata M3 uglavnom podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u travnju iznosila 9,7 %, nakon što je u ožujku iznosila 10,1 %.

Nastavlja se postupni oporavak dinamike kreditiranja, koji traje od početka 2014. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) u travnju 2016. iznosila je 1,2 %, nakon 1,1 % u ožujku. Kretanja u odobravanju kredita poduzećima i dalje odražavaju zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita stanovništvu (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) u travnju je bila uglavnom stabilna i iznosila 1,5 %, nakon 1,6 % u ožujku.

Mjerama monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. jasno su se poboljšali uvjeti zaduživanja poduzeća i stanovništva kao i kreditni tokovi u cijelom europodručju. Sveobuhvatnim paketom novih mjera monetarne politike koje su donesene u ožujku ove godine podupire se sadašnje povećanje rasta kredita, čime se pruža potpora oporavku realnog gospodarstva.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za očuvanjem odgovarajućeg stupnja prilagodljivosti monetarne politike kako bi se bez nepotrebnog odgađanja osigurao povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost podupire gospodarsku aktivnost. Kao što je Upravno vijeće već više puta naglasilo, a što je naišlo na odjek i u europskim i u međunarodnim raspravama o politikama, kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati mnogo odlučniji doprinos i na nacionalnoj i na europskoj razini. Strukturne politike su nužne s obzirom na postojano visoku stopu strukturne nezaposlenosti i nisku stopu rasta potencijalne proizvodnje u europodručju. Strukturne su reforme nužne u svim državama europodručja, no pojedinačna gospodarstva imaju različite potrebe za specifičnim reformama. U ovoj bi fazi naglasak trebao biti na mjerama povećanja produktivnosti i poboljšanja poslovnog okružja kao i osiguravanja odgovarajuće javne infrastrukture, koje su ključne za povećanje ulaganja i poticanje otvaranja novih radnih mjesta. Povećanje trenutačnog opsega inicijativa kojima se potiče ulaganje, uključujući proširenje Junckerova plana, i napredak u stvaranju unije tržišta kapitala, također će pridonijeti ostvarenju tog cilja. Brzom i učinkovitom provedbom strukturnih reformi, u okružju prilagodljive monetarne politike i u skladu s preporukama specifičnim za određenu zemlju koje je nedavno objavila Europska komisija, ne samo da će se povećati održivi gospodarski rast u europodručju nego će i europodručje postati otpornije na svjetske šokove. Fiskalne politike također bi trebale podupirati gospodarski oporavak, ali i biti usklađene s fiskalnim pravilima Europske unije. Potpuno i dosljedno provođenje Pakta o stabilnosti i rastu tijekom vremena u svim državama ključno je za održavanje povjerenja u fiskalni okvir. Istodobno bi sve države trebale težiti oblikovanju skupa fiskalnih politika kojima bi se snažnije poticao rast.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.