KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 10. travnja 2019.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će biti na sadašnjim razinama barem do kraja 2019., u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno kako bi se osigurala daljnja postojana prilagodba inflacije razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povisivati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Upravno vijeće spremno je po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama.

O pojedinostima točnih uvjeta nove serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO-III) obavijestit ćemo vas poslije jednog od naših sljedećih sastanaka. U određivanju cijena operacija u sklopu serije TLTRO-III uzet će se u obzir temeljita ocjena transmisijskog kanala monetarne politike koji se zasniva na bankama te buduća kretanja gospodarskih izgleda. U sklopu svojih redovitih procjena razmotrit ćemo također zahtijeva li zadržavanje povoljnog utjecaja negativnih kamatnih stopa na gospodarstvo ublažavanje eventualnih popratnih učinaka na posredovanje banaka.

Informacije koje su postale dostupne poslije prethodnog sastanka Upravnog vijeća održanog početkom ožujka potvrđuju da će se sporiji zamah rasta nastaviti tijekom godine. Usprkos naznakama slabljenja određenih idiosinkrastičkih domaćih čimbenika koji otežavaju rast, nepovoljni globalni čimbenici i dalje nepovoljno utječu na dinamiku rasta u europodručju. Neizvjesnost povezana s geopolitičkim čimbenicima, opasnošću od protekcionizma i ranjivošću u zemljama s tržištima u nastajanju, koja ne prestaje, utječe na ekonomsko raspoloženje. Daljnji rast zaposlenosti i plaća istodobno i dalje podupiru otpornost domaćeg gospodarstva i postupno jačanje inflacijskih pritisaka. Međutim, i dalje je potreban visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike kako bi se osigurali povoljni uvjeti financiranja i podupro gospodarski rast te tako osiguralo daljnje postojano kretanje inflacije prema razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Važan poticaj pružaju naše smjernice buduće monetarne politike u vezi s ključnim kamatnim stopama ESB-a, zajedno s reinvestiranjem znatnog iznosa kupljenih vrijednosnih papira i novom serijom ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. U četvrtom tromjesečju 2018. realni BDP europodručja porastao je po tromjesečnoj stopi od 0,2 %, dok je u trećem tromjesečju stopa rasta iznosila 0,1 %. Najnoviji podatci i dalje upućuju na slabu dinamiku, i to posebno u sektoru prerađivačke industrije, uglavnom zbog slabljenja vanjske potražnje te određenih čimbenika koji su specifični za pojedine države i sektore. Čini se da će utjecaj tih čimbenika potrajati, pa se očekuje da će se slabiji zamah rasta nastaviti tijekom godine. Očekuje se da će utjecaj tih nepovoljnih čimbenika potom postupno nestati. Gospodarski rast u europodručju i dalje će podupirati povoljni uvjeti financiranja, daljnji rast zaposlenosti i rast plaća te kontinuirani, premda donekle sporiji, rast globalne gospodarske aktivnosti.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje su pretežno negativni zbog neizvjesnosti povezane s geopolitičkim čimbenicima, opasnošću od protekcionizma i ranjivošću na tržištima u nastajanju, koja ne prestaje.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije u europodručju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u ožujku 2019. iznosila je 1,4 %, u usporedbi s 1,5 % u veljači, uglavnom zbog smanjenja inflacije cijena hrane, usluga i industrijskih proizvoda bez energije. Sudeći po trenutačnim cijenama naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će se sljedećih mjeseci smanjivati. Mjere temeljne inflacije i dalje su uglavnom slabe, ali pritisci troškova rada ojačali su i proširili se zbog visokih razina iskorištenosti kapaciteta i pooštravanja uvjeta na tržištu rada. Očekuje se da će temeljna inflacija u srednjoročnom razdoblju rasti poduprta našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom i povećanjem rasta plaća.

U vezi s monetarnom analizom, rast najšireg monetarnog agregata (M3) povećao se s 3,8 % u siječnju na 4,3 % u veljači 2019. Uz određenu kolebljivost u mjesečnim tokovima i unatoč slabljenju dinamike kreditiranja u posljednje vrijeme, odobravanje bankovnih kredita i dalje podupire rast monetarnog agregata M3. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom daje najuži monetarni agregat (M1).

Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima porasla je s 3,4 % u siječnju na 3,7 % u veljači 2019. uglavnom zbog baznog učinka. Uz određenu kratkoročnu kolebljivost, godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima smanjila se posljednjih mjeseci zbog karakteristične odgođene reakcije na usporavanje gospodarske aktivnosti. Istodobno je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u veljači bila uglavnom nepromijenjena i iznosila 3,3 %. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za prvo tromjesečje 2019. upućuje na to da su uvjeti bankovnog kreditiranja i dalje bili uglavnom povoljni.

Naše mjere monetarne politike, uključujući novu seriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, koju smo najavili u ožujku, pridonijet će osiguranju povoljnih uvjeta bankovnog kreditiranje te i dalje olakšavati pristup financiranju, i to osobito za mala i srednja poduzeća.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike i dalje potreban za daljnju postojanu prilagodbu stopa inflacije razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučniji doprinos povećanju potencijala za dugoročniji rast i smanjenju ranjivosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi u državama europodručja kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknuli proizvodnost i potencijal rasta u europodručju. Kada je riječ o fiskalnim politikama, blago ekspanzivan karakter fiskalnih politika u europodručju i djelovanje automatskih stabilizatora podupiru gospodarsku aktivnost. Istodobno bi države s visokom razinom javnog duga trebale i dalje obnavljati fiskalne zaštitne slojeve. Sve bi države trebale pojačati napore s ciljem oblikovanja strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast. Isto tako, transparentna i dosljedna provedba okvira Europske unije za fiskalno i gospodarsko upravljanje tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za jačanje otpornosti gospodarstva europodručja. Poboljšanje funkcioniranja ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće pozdravlja napore koji se ulažu te poziva na daljnje konkretne i odlučne korake dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.