Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 21. srpnja 2016.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju svojih redovnih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESBa nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će ostati na sadašnjim ili nižim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, potvrđujemo da se predviđa da će se mjesečne kupnje vrijednosnih papira u vrijednosti od 80 mlrd. EUR provoditi do kraja ožujka 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije.

Danas smo razgovarali o kretanjima nakon našeg prethodnog sastanka povezanog s monetarnom politikom početkom lipnja. Naša je ocjena, nakon referenduma Ujedinjene Kraljevine o članstvu u EU-u, da otpornost na nagli porast neizvjesnosti i kolebljivosti koju su pokazala financijska tržišta europodručja ohrabruje. Obuzdavanju tržišnog stresa pridonijeli su najavljena spremnost središnjih banaka da, ako to bude potrebno, oslobode likvidnost kao i naše mjere prilagodljive monetarne politike te snažan regulatorni i nadzorni okvir. Uvjeti financiranja i dalje su vrlo povoljni, što pridonosi jačanju odobravanja kredita. Oni i dalje podupiru naš osnovni scenarij daljnjega gospodarskog oporavka i povećanja stopa inflacije.

Istodobno, u svjetlu postojećih neizvjesnosti, Upravno vijeće i dalje će vrlo pozorno pratiti kretanja u gospodarstvu i na financijskim tržištima te osiguravati prijenos učinka svojih mjera prilagodljive monetarne politike na realno gospodarstvo. U sljedećim mjesecima, kada budemo imali više informacija, među ostalim i nove projekcije stručnjaka, moći ćemo bolje procijeniti temeljne makroekonomske prilike, vjerojatna buduća kretanja inflacije i rasta te distribuciju rizika za ta kretanja. Ako to budu opravdavale okolnosti, Upravno vijeće upotrijebit će sve instrumente kojima raspolaže u skladu s ovlastima kako bi postiglo svoj cilj.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. Realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,6 % u prvom tromjesečju 2016., nakon povećanja od 0,4 % u posljednjem tromjesečju 2015. Na rast i dalje povoljno djeluje domaća potražnja, dok je rast izvoza i dalje skroman. Najnoviji podatci upućuju na to da se rast nastavio u drugom tromjesečju 2016., premda nižom stopom nego u prvom tromjesečju. I dalje očekujemo da će se gospodarski oporavak u sljedećem razdoblju nastaviti umjerenim tempom. Na domaću potražnju i dalje povoljno djeluje prijenos učinka naših mjera monetarne politike na realno gospodarstvo. Povoljni uvjeti financiranja i veća profitabilnost poduzeća i dalje pridonose oporavku ulaganja. Daljnji rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih strukturnih reformi, te još uvijek relativno niske cijene nafte i dalje podupiru realni raspoloživi dohodak kućanstava, a time i osobnu potrošnju. Osim toga, očekuje se da će fiskalne politike u europodručju biti blago ekspanzivne u 2016., dok će u 2017. i 2018. biti uglavnom neutralne.

Istodobno, gospodarski oporavak u europodručju usporavaju, među ostalim, ishod referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini i drugi izvori geopolitičke neizvjesnosti, slabiji izgledi za rast u zemljama s tržištima u nastajanju, potrebne bilančne prilagodbe u više sektora i spora provedba strukturnih reformi. S obzirom na to, rizici za budući gospodarski rast u europodručju i dalje su negativni.

Prema podatcima Eurostata godišnja je inflacija europodručja mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u lipnju 2016. iznosila 0,1 %, u usporedbi s –0,1 % u svibnju, što je prije svega odraz rasta inflacije cijena energije i usluga. Sudeći po sadašnjim cijenama naftnih ročnica, stope inflacije vjerojatno će u sljedećih nekoliko mjeseci i dalje biti vrlo niske, prije no što počnu rasti krajem 2016., uglavnom zbog baznih učinaka povezanih s godišnjom stopom promjene cijena energije. Stope inflacije trebale bi u 2017. i 2018. nastaviti rasti poduprte našim mjerama monetarne politike i očekivanim gospodarskim oporavkom.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) nastavio je snažno rasti u svibnju 2016., pri čemu je njegova godišnja stopa rasta iznosila 4,9 %, nakon što je u travnju iznosila 4,6 %. Kao i prethodnih mjeseci, godišnji rast monetarnog agregata M3 uglavnom podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u svibnju iznosila 9,1 %, nakon što je u travnju iznosila 9,7 %.

Nastavlja se postupni oporavak dinamike kreditiranja, koji traje od početka 2014. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) u svibnju 2016. porasla je na 1,4 %, nakon 1,2 % u travnju. Kretanja u odobravanju kredita poduzećima i dalje odražavaju zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita stanovništvu (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) u svibnju je bila uglavnom stabilna i iznosila 1,6 %, nakon 1,5 % u travnju.

Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za drugo tromjesečje 2016. upućuje na daljnje poboljšanje uvjeta kreditiranja za poduzeća i stanovništvo te na stalno povećanje potražnje za svim vrstama kredita. Osim toga, banke su i dalje izvještavale o tome da su ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja pridonijele stvaranju povoljnijih uvjeta kreditiranja.

Mjerama monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. znatno su se poboljšali uvjeti zaduživanja poduzeća i stanovništva kao i kreditni tokovi u cijelom europodručju. Sveobuhvatnim paketom novih mjera monetarne politike koje su donesene u ožujku ove godine podupire se sadašnje povećanje rasta kredita, čime se pruža potpora oporavku realnog gospodarstva. S obzirom na postojeću neizvjesnost, nužno je da kanal bankovnih kredita i dalje dobro funkcionira.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za očuvanjem odgovarajućeg stupnja prilagodljivosti monetarne politike kako bi se bez nepotrebnog odgađanja osigurao povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost podupire gospodarsku aktivnost. Kao što je Upravno vijeće već više puta naglasilo, a što je naišlo na snažan odjek i u europskim i u međunarodnim raspravama o politikama, kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati mnogo odlučniji doprinos i na nacionalnoj i na europskoj razini. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi kako bi se smanjila strukturna nezaposlenost i potaknuo rast potencijalne proizvodnje u europodručju. Strukturne su reforme nužne u svim državama europodručja, no pojedinačna gospodarstva imaju različite potrebe za specifičnim reformama. Naglasak bi trebao biti na mjerama povećanja produktivnosti i poboljšanja poslovnog okružja kao i osiguravanja odgovarajuće javne infrastrukture, koje su ključne za povećanje ulaganja i poticanje otvaranja novih radnih mjesta. Ostvarenju tog cilja također će pridonijeti povećanje trenutačnog opsega inicijativa kojima se potiče ulaganje, uključujući proširenje Junckerova plana, napredak u stvaranju unije tržišta kapitala i reforme u svrhu boljeg rješavanja pitanja loših kredita. Brzom i učinkovitom provedbom strukturnih reformi, u okružju prilagodljive monetarne politike i u skladu s preporukama specifičnim za određenu zemlju za 2016., koje je nedavno odobrilo Europsko vijeće, ne samo da će se povećati održivi gospodarski rast u europodručju nego će i europodručje postati otpornije na globalne šokove. Fiskalne politike također bi trebale podupirati gospodarski oporavak, ali i biti usklađene s fiskalnim pravilima Europske unije. Potpuno i dosljedno provođenje Pakta o stabilnosti i rastu tijekom vremena u svim državama ključno je za održavanje povjerenja u fiskalni okvir. Istodobno bi sve države trebale težiti oblikovanju skupa fiskalnih politika kojima bi se snažnije poticao rast.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.