Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB‑a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB‑a
Frankfurt na Majni, 16. srpnja 2015.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju redovitih ekonomskih i monetarnih analiza te u skladu sa smjernicama buduće monetarne politike, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB- a nepromijenjenima.

U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, provedba programa kupnje vrijednosnih papira i dalje se odvija bez zastoja. Kao što smo već objasnili, predviđa se da će se mjesečne kupnje vrijednosnih papira u iznosu od 60 mlrd. EUR provoditi do kraja rujna 2016., a u svakom slučaju sve dok ne zaključimo da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s našim ciljem dosezanja razine stopa inflacije ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Upravno će se vijeće pri procjeni rukovoditi strategijom monetarne politike te usredotočiti na inflacijske trendove i srednjoročne izglede za stabilnost cijena.

Sve u svemu, informacije koje su postale dostupne nakon sastanka Upravnog vijeća početkom lipnja uglavnom su u skladu s našim očekivanjima. Kretanja na financijskim tržištima u posljednje vrijeme, koja su djelomično odraz veće neizvjesnosti, nisu utjecala na ocjenu Upravnog vijeća da gospodarski oporavak u europodručju obuhvaća sve šire područje i da će stope inflacije sljedećih godina postupno rasti. Monetarna politika ESB-a i dalje je prilagodljiva i, ako se sve uzme u obzir, tržišna inflacijska očekivanja su se nakon našeg sastanka u lipnju stabilizirala ili dodatno oporavila. Najnovije informacije također upućuju na daljnji prijenos učinka naših mjera monetarne politike na troškove i dostupnost kredita za poduzeća i kućanstva. Naše mjere tako i dalje pridonose gospodarskom rastu, smanjenju neiskorištenosti kapaciteta u gospodarstvu te monetarnoj i kreditnoj ekspanziji. Potpuna provedba svih naših mjera monetarne politike prouzročit će kontinuirani povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju i poduprijet će čvrstu usidrenost inflacijskih očekivanja u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

U predstojećem razdoblju i dalje ćemo pomno pratiti stanje na financijskim tržištima te moguće implikacije za stajalište monetarne politike i izglede za stabilnost cijena. Ako neki činitelj prouzroči neopravdano pooštravanje monetarne politike ili se izgledi za stabilnost cijena bitno promijene, Upravno će vijeće na takvu situaciju odgovoriti upotrebom svih raspoloživih instrumenata u okviru svojih ovlasti.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše ocjene dostupnih informacija, počevši s ekonomskom analizom. Podatci potvrđuju tromjesečni rast realnog BDP-a europodručja po stopi od 0,4 % u prvom tromjesečju 2015., čemu su pridonijeli ulaganje i osobna potrošnja. Najnoviji anketni podatci dostupni do lipnja i dalje su u skladu s nastavkom trenda umjerenog oporavka u drugom tromjesečju. Očekujemo da će gospodarski oporavak u predstojećem razdoblju obuhvatiti još šire područje. Domaću potražnju i dalje bi trebale podupirati naše mjere monetarne politike i njihov povoljan utjecaj na financijske uvjete te napredak fiskalne konsolidacije i strukturnih reforma. Osim toga, nedavno smanjenje cijena nafte također bi trebalo pridonijeti povećanju realnog raspoloživog dohotka kućanstava i profitabilnosti poduzeća, a time i osobnoj potrošnji i ulaganju. Nadalje, na potražnju za izvozom europodručja trebala bi povoljno utjecati poboljšanja cjenovne konkurentnosti. Međutim, daljnje usporavanje rasta u zemljama s tržištima u nastajanju i dalje slabi izglede za svjetski rast, a gospodarski rast u europodručju vjerojatno će i dalje usporavati potrebne bilančne prilagodbe u više sektora i spora provedba strukturnih reforma.

Negativni rizici povezani s gospodarskim izgledima europodručja uglavnom su bili ograničeni zbog naših odluka monetarne politike te kretanja cijena nafte i tečajnih kretanja.

Inflacija je početkom godine dosegnula najnižu razinu, a posljednjih je mjeseci ponovno imala pozitivne vrijednosti. Prema podatcima Eurostata godišnja je inflacija europodručja mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u lipnju 2015. iznosila 0,2 %, što je neznatno smanjenje u odnosu na 0,3 % u svibnju. Na temelju dostupnih informacija i trenutačnih terminskih cijena nafte, očekuje se da će u sljedećim mjesecima godišnja inflacija mjerena HIPC-om i dalje biti niska te da će se, djelomično zbog baznih učinaka povezanih s padom cijena nafte krajem 2014., krajem godine povećati. Zbog očekivanog gospodarskog oporavka, učinka nižeg tečaja eura i pretpostavke, koja proizlazi iz tržišta naftnih ročnica, da će cijene nafte biti nešto više u idućim godinama, očekuje se da će se rast stopa inflacije nastaviti tijekom 2016. i 2017.

Upravno vijeće i dalje će pozorno pratiti rizike za izglede kretanja cijena u srednjoročnom razdoblju. S tim u vezi posebno ćemo se usredotočiti na prijenos učinka naših mjera monetarne politike kao i na geopolitičku situaciju, kretanja cijena energije i tečajna kretanja.

Što se tiče monetarne analize, novi podatci potvrđuju snažan rast najšireg monetarnog agregata (M3). Godišnja stopa rasta monetarnog agregata M3 iznosila je 5,0 % u svibnju 2015. u odnosu na 5,3 % u travnju. Godišnji rast monetarnog agregata M3 i dalje snažno podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u svibnju iznosila 11,2 %.

Dinamika kreditiranja i dalje se poboljšava. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) porasla je s –0,1 % u travnju na 0,1 % u svibnju, čime se nastavlja postupan oporavak u odnosu na najnižu stopu od –3,2 % iz veljače 2014. To je u skladu s pozitivnim rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za drugo tromjesečje 2015. Banke su izvijestile o daljnjem neto ublaživanju standarda odobravanja kredita poduzećima, koje je bilo veće no što se očekivalo u prethodnom krugu provođenja ankete. Neto potražnja za kreditima poduzećima nastavila je rasti, a podupire je potražnja za kreditima povezanim s investicijama u dugotrajnu imovinu. Fragmentacija u smislu potražnje za kreditima u pojedinačnim zemljama smanjila se, dok su ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja pridonijele poboljšanju uvjeta ponude kredita. Usprkos navedenim poboljšanjima, dinamika kreditiranja nefinancijskih društava i dalje je slaba. Ona je i dalje odraz zaostajanja u odnosu na poslovni ciklus, kao i kreditnog rizika, činitelja ponude kredita te kontinuirane bilančne prilagodbe u financijskom i nefinancijskom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) porasla je na 1,4 % u svibnju 2015., nakon što je u travnju iznosila 1,3 %. Mjere monetarne politike koje smo uveli od lipnja 2014. jasno podupiru poboljšanja i s obzirom na uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava i s obzirom na kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu održavanja stabilnog smjera monetarne politike i odlučnog provođenja odluka Upravnog vijeća o monetarnoj politici. Potpuna provedba svih naših mjera monetarne politike pružit će nužnu potporu gospodarskom oporavku europodručja i prouzročiti kontinuirano povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost pridonosi podupiranju gospodarske aktivnosti. Međutim, kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučan doprinos. S obzirom na postojano visoku stopu strukturne nezaposlenosti i nisku stopu rasta potencijalne proizvodnje u europodručju, trajni ciklički oporavak trebale bi poduprijeti učinkovite strukturne politike. Kako bi se pojačala ulaganja, potaknulo otvaranje radnih mjesta i povećala proizvodnost, u nekoliko je država tako potrebno intenzivirati provedbu reforma na tržištima rada i proizvoda te mjera poboljšanja poslovnog okružja za poduzeća. Brzom i učinkovitom provedbom tih reforma, u okružju prilagodljive monetarne politike, ne samo što će se povećati održivi gospodarski rast u europodručju nego će se i stvoriti očekivanja o trajno većim prihodima. Fiskalne politike trebale bi biti potporom gospodarskog oporavka, ali i biti usklađene s Paktom o stabilnosti i rastu. Potpuno i dosljedno provođenje Pakta ključno je za održavanje povjerenja u naš fiskalni okvir.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.