KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 24. siječnja 2019.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će ostati na sadašnjim razinama barem još tijekom ljeta 2019., u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno kako bi se osigurala daljnja postojana prilagodba inflacije razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povisivati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Najnovije informacije i dalje upućuju na dinamiku koja je slabija od očekivane zbog slabije vanjske potražnje te određenih čimbenika koji su specifični za pojedine države i sektore. Na ekonomsko raspoloženje nepovoljno utječe postojana neizvjesnost, posebno ona povezana s geopolitičkim čimbenicima i opasnošću od protekcionizma. Istodobno, povoljni uvjeti financiranja, povoljna dinamika na tržištu rada i sve veći rast plaća i dalje podupiru gospodarski rast u europodručju i postupan rast inflacijskih pritisaka, što ide u prilog našem uvjerenju da će se postojana prilagodba stopa inflacije razinama ispod, ali blizu 2 % nastaviti u srednjoročnom razdoblju. I dalje je nužan snažan poticaj monetarne politike kao doprinos daljnjem jačanju domaćih cjenovnih pritisaka i odgovarajućim kretanjima ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Takav poticaj pružit će naše smjernice buduće monetarne politike u vezi s ključnim kamatnim stopama ESB-a, zajedno s reinvestiranjem znatnog obujma kupljenih vrijednosnih papira. U svakom slučaju, Upravno vijeće spremno je po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. U trećem tromjesečju 2018. realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,2 %, dok je u prethodna dva tromjesečja stopa rasta iznosila 0,4 %. Najnoviji podatci i dalje upućuju na dinamiku koja je slabija od očekivane zbog slabljenja vanjske potražnje te određenih čimbenika koji su specifični za pojedine države i sektore. Iako se očekuje da će utjecaj dijela tih čimbenika biti sve manji, zamah rasta vjerojatno će biti slabiji od očekivanoga. U sljedećem će razdoblju gospodarski rast u europodručju i dalje podupirati povoljni uvjeti financiranja, daljnji rast zaposlenosti i rast plaća, niže cijene energije te kontinuiran, premda donekle sporiji, rast globalne aktivnosti.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju sada su pretežno negativni zbog postojane neizvjesnosti povezane s geopolitičkim čimbenicima, opasnošću od protekcionizma, ranjivošću u zemljama s tržištima u nastajanju i kolebljivošću na financijskim tržištima.

Godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju smanjila se sa 1,9 % u studenome na 1,6 % u prosincu 2018., uglavnom zbog niže inflacije cijena energije. Sudeći po trenutačnim cijenama naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će se i sljedećih mjeseci smanjivati. Mjere temeljne inflacije i dalje su uglavnom slabe, ali pritisci troškova rada i dalje jačaju i šire se zbog visokih razina iskorištenosti kapaciteta i pooštravanja uvjeta na tržištu rada. Očekuje se da će temeljna inflacija u srednjoročnom razdoblju rasti poduprta našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom i povećanjem rasta plaća.

U vezi s monetarnom analizom, rast najšireg monetarnog agregata (M3) bio je umjereniji u studenome 2018. nego u listopadu 2018. i smanjio se sa 3,9 % na 3,7 %. Rast monetarnog agregata M3 i dalje podupire odobravanje bankovnih kredita. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje daje najuži monetarni agregat (M1).

Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima povećala se sa 3,9 % u listopadu 2018. na 4,0 % u studenome 2018., dok je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima bila uglavnom nepromijenjena na razini 3,3 %. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za četvrto tromjesečje 2018. upućuje na to da su uvjeti bankovnog kreditiranja nakon duljeg razdoblja neto ublažavanja i dalje uglavnom povoljni te da potražnja za bankovnim kreditima i dalje raste, što podupire rast kredita.

Prijenos učinka mjera monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. i dalje znatno podupire uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava, pristup financiranju, i to osobito za mala i srednja poduzeća te kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike i dalje potreban za daljnju postojanu prilagodbu stopa inflacije razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučniji doprinos povećanju potencijala za dugoročniji rast i smanjenju ranjivosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi u državama europodručja kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknula proizvodnost i potencijal rasta u europodručju. U vezi s fiskalnim politikama, Upravno vijeće ponovno ističe da bi trebalo obnoviti fiskalne zaštitne slojeve. To je posebno važno učiniti u državama u kojima je državni dug velik i koje se, da bi održale solidne fiskalne pozicije, moraju u potpunosti pridržavati Pakta o stabilnosti i rastu. Isto tako, za jačanje otpornosti gospodarstva europodručja i dalje je ključna transparentna i dosljedna provedba EU-ova okvira fiskalnoga i gospodarskog upravljanja tijekom vremena i u svim državama. Poboljšanje funkcioniranja ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće pozdravlja napore koji se ulažu te poziva na daljnje konkretne i odlučne korake dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.