Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB‑a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB‑a
Frankfurt na Majni,19. siječnja 2017.

Dame i gospodo, prije svega vam želim sretnu novu godinu. Potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća.

Na temelju svojih redovnih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će ostati na sadašnjim ili nižim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, potvrđujemo da ćemo i dalje provoditi mjesečne kupnje u iznosu od 80 mlrd. EUR u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira do kraja ožujka 2017. Predviđa se da će se neto kupnje vrijednosnih papira u mjesečnom iznosu od 60 mlrd. EUR provoditi od travnja 2017. do kraja prosinca 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije. Neto kupnje provodit će se istodobno s reinvestiranjem glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.

Upravno vijeće danas je također donijelo odluku o dodatnim pojedinostima načina na koji će Eurosustav kupovati vrijednosne papire s prinosima nižim od kamatne stope ESB-a na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora. Te će se odluke objaviti u zasebnom priopćenju za javnost u 15.30.

Odlukama o monetarnoj politici iz prosinca 2016. uspješno su održani vrlo povoljni uvjeti financiranja radi osiguravanja stalne prilagodbe inflacije prema razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Prijenos učinka naših mjera i dalje povoljno utječe na uvjete zaduživanja za poduzeća i kućanstva. U skladu s očekivanjima, ukupna inflacija u posljednje se vrijeme povećala, uglavnom zbog baznih učinaka povezanih s cijenama energije, ali temeljni inflacijski pritisci bili su nepromijenjeni. Upravno se vijeće i dalje neće obazirati na promjene inflacije mjerene HIPC-om ako ocijeni da su prolazne i da se neće odraziti na srednjoročne izglede za stabilnost cijena.

Potreban je vrlo visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike da bi se inflacijski pritisci u europodručju povećali i poduprli ukupnu inflaciju u srednjoročnom razdoblju. Ako to budu opravdavale okolnosti, Upravno vijeće upotrijebit će sve instrumente kojima raspolaže u skladu s ovlastima kako bi postiglo svoj cilj. Ako se u međuvremenu pogoršaju izgledi ili financijski uvjeti ne budu u skladu s daljnjim napretkom u postojanoj prilagodbi inflacijskih kretanja, spremni smo povećati opseg programa kupnje vrijednosnih papira i/ili produljiti razdoblje njegove provedbe.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. U trećem tromjesečju 2016. realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,3 %, slično kao u drugom tromjesečju. Najnoviji podatci, posebno rezultati anketa, upućuju na nešto snažniji rast u posljednjem tromjesečju 2016. Očekujemo da će gospodarski oporavak u predstojećem razdoblju dodatno ojačati. Prijenos učinka naših mjera monetarne politike podupire domaću potražnju i olakšava razduživanje koje je u tijeku. Vrlo povoljni uvjeti financiranja i veća profitabilnost poduzeća i dalje pridonose oporavku ulaganja. Osim toga, zahvaljujući daljnjem rastu zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih strukturnih reformi, povećava se realni raspoloživi dohodak kućanstava, što podupire osobnu potrošnju. Istodobno postoje znakovi nešto snažnijeg globalnog oporavka. Međutim, očekuje se da će spora provedba strukturnih reformi i preostale bilančne prilagodbe u više sektora usporiti gospodarski rast u europodručju. Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje su negativni i uglavnom se odnose na globalne činitelje.

Prema procjeni Eurostata, godišnja inflacija mjerena HIPC-om u europodručju znatno je porasla s 0,6 % u studenome 2016. na 1,1 % u prosincu. To je prije svega odraz snažnog rasta godišnje inflacije cijena energije, ali još nema znakova pouzdane uzlazne putanje temeljne inflacije. Sudeći po sadašnjim cijenama naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će se i dalje povećavati u kratkoročnom razdoblju, uglavnom odražavajući kretanja godišnje stope promjene cijena energije. Očekuje se, međutim, da će u srednjoročnom razdoblju mjere temeljne inflacije polaganije rasti, poduprte našim mjerama monetarne politike, očekivanim gospodarskim oporavkom i odgovarajućim postupnim smanjivanjem neiskorištenosti kapaciteta.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) i dalje snažno raste, pri čemu se njegova godišnja stopa rasta povećala na 4,8 % u studenome 2016. u odnosu na 4,4 % u listopadu. Kao i prethodnih mjeseci, godišnji rast monetarnog agregata M3 uglavnom su podupirale njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1), koja je u listopadu iznosila 8,0 %, u studenome bila 8,7 %.

Nastavlja se postupan oporavak dinamike kreditiranja, koji traje od početka 2014. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima u studenome 2016. iznosila je 2,2 % u odnosu na 2,1 % u prethodnom mjesecu. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u studenome je iznosila 1,9 % u usporedbi s 1,8 % u listopadu. Iako kretanja u odobravanju bankovnih kredita i dalje odražavaju zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru, mjere monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. znatno podupiru uvjete zaduživanja za poduzeća i kućanstva te time i kreditne tokove u cijelom europodručju. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za četvrto tromjesečje 2016. pokazuje da se standardi odobravanja kredita poduzećima uglavnom stabiliziraju, dok potražnja za svim kategorijama kredita i dalje snažno raste.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za održavanjem vrlo visoke razine prilagodljivosti monetarne politike kako bi se bez nepotrebnog odgađanja osigurao kontinuiran povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost podupire gospodarsku aktivnost. Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati mnogo odlučniji doprinos i na nacionalnoj i na europskoj razini. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknulo ulaganje, produktivnost i rast potencijalne proizvodnje u europodručju. Strukturne reforme nužne su u svim državama europodručja. Reforme su posebno potrebne radi poboljšanja poslovnog okružja, uključujući osiguravanje odgovarajuće javne infrastrukture. Prioriteti su, osim toga, povećanje trenutačnog opsega inicijativa kojima se potiče ulaganje, napredak u stvaranju unije tržišta kapitala i reforme u svrhu boljeg rješavanja pitanja loših kredita. Fiskalne politike također bi trebale podupirati gospodarski oporavak, ali i biti usklađene s fiskalnim pravilima Europske unije. Potpuna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za osiguravanje povjerenja u fiskalni okvir. Istodobno je nužno da sve države pojačaju napore kako bi oblikovale skup fiskalnih politika kojima bi se snažnije poticao rast.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.