KONFERENCIJA ZA NOVINARE
Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 14. prosinca 2017.
Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem su prisustvovali predsjednik Euroskupine, g. Dijsselbloem, i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.
Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će ostati na sadašnjim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira.
U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, potvrđujemo da će se neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira u mjesečnom iznosu od 30 mlrd. EUR provoditi od siječnja do kraja rujna 2018., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije. Ako se pogoršaju izgledi ili financijski uvjeti ne budu u skladu s daljnjim napretkom prema postojanoj prilagodbi inflacijskih kretanja, spremni smo povećati opseg programa kupnje vrijednosnih papira i/ili produljiti razdoblje njegove provedbe. Eurosustav će reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon završetka kupnji vrijednosnih papira, odnosno onoliko dugo koliko bude potrebno. To će istodobno pridonijeti povoljnim likvidnosnim uvjetima i primjerenom stajalištu monetarne politike.
Zahvaljujući našim odlukama monetarne politike, održani su vrlo povoljni uvjeti financiranja koji su i dalje potrebni za postojan povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %. Najnovije informacije, uključujući nove projekcije stručnjaka Eurosustava, upućuju na snažnu dinamiku gospodarskog rasta i znatno poboljšanje izgleda za gospodarski rast. Snažan ciklički zamah i znatno smanjenje neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta dodatno podupiru očekivanje da će se inflacija približiti ciljnim razinima. Istodobno su domaći cjenovni pritisci i dalje uglavnom slabi i još ne pokazuju uvjerljive znakove postojanog jačanja. Stoga je i dalje potreban znatan monetarni poticaj da bi temeljni inflacijski pritisci i dalje jačali i podupirali kretanja ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Ta daljnja potpora monetarne politike temelji se na dodatnim neto kupnjama vrijednosnih papira, o kojima je odluka donesena na našem sastanku povezanom s monetarnom politikom održanom u listopadu, znatnom obujmu kupljenih vrijednosnih papira i budućem reinvestiranju te smjernicama buduće monetarne politike povezanima s kamatnim stopama.
Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Gospodarski rast u europodručju nastavio se u trećem tromjesečju 2017., kada se realni BDP povećao po tromjesečnoj stopi od 0,6 %, dok je u drugom tromjesečju povećanje iznosilo 0,7 %. Najnoviji podatci i rezultati anketa upućuju na stabilan i sveobuhvatan zamah rasta. Naše mjere monetarne politike, koje su pridonijele razduživanju, i dalje podupiru domaću potražnju. Kontinuirani rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih reformi na tržištu rada, i sve veće bogatstvo kućanstava podupiru osobnu potrošnju. Poslovna ulaganja i dalje jačaju zahvaljujući vrlo povoljnim uvjetima financiranja, sve većoj profitabilnosti poduzeća i snažnijoj potražnji. Tijekom posljednjih nekoliko tromjesečja porasla su i ulaganja u stambene nekretnine. Nadalje, sveobuhvatni globalni rast podupire izvoz europodručja.
Ta se procjena uglavnom odražava i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava za europodručje iz prosinca 2017. Prema tim projekcijama godišnja stopa rasta realnog BDP-a trebala bi iznositi 2,4 % u 2017., 2,3 % u 2018., 1,9 % u 2019. i 1,7 % u 2020. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz rujna 2017., budući rast realnog BDP-a revidiran je i znatno povećan.
Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje su uglavnom uravnoteženi. S jedne strane, snažan ciklički zamah, koji podupiru i dalje povoljna kretanja pokazatelja raspoloženja, mogao bi u bliskoj budućnosti prouzročiti nova pozitivna iznenađenja povezana s rastom. S druge strane, negativni rizici i dalje su pretežito povezani s globalnim čimbenicima i kretanjima na deviznim tržištima.
Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije u europodručju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u studenome je iznosila 1,5 %, odnosno povećala se s 1,4 %, koliko je iznosila u listopadu. Rast mjera temeljne inflacije u posljednje je vrijeme bio malo umjereniji, djelomično zbog posebnih čimbenika. Sudeći po trenutačnim terminskim cijenama nafte, u sljedećim će mjesecima rast godišnjih stopa ukupne inflacije vjerojatno biti umjereniji, uglavnom zbog baznih učinaka povezanih s cijenama energije, nakon čega će ponovno rasti. Očekuje se da će u srednjoročnom razdoblju temeljna inflacija postupno rasti poduprta našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom, odgovarajućim smanjivanjem neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta i povećanjem rasta plaća.
Ta se ocjena uglavnom odražava i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava za europodručje iz prosinca 2017., u kojima se predviđa da će godišnja stopa inflacije mjerena HIPC-om iznositi 1,5 % u 2017., 1,4 % u 2018., 1,5 % u 2019. i 1,7 % u 2020. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz rujna 2017. izgledi za ukupnu inflaciju mjerenu HIPC-om revidirani su naviše, uglavnom zbog viših cijena nafte i prehrambenih proizvoda.
U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) i dalje snažno raste zbog utjecaja mjera monetarne politike ESB-a i niskih oportunitetnih troškova držanja najlikvidnijih depozita: njegova godišnja stopa rasta, koja je u rujnu 2017. iznosila 5,2 %, u listopadu 2017. iznosila je 5,0 %. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom daje najuži monetarni agregat (M1), koji je nakon rasta po godišnjoj stopi od 9,8 % u rujnu u listopadu porastao po stopi od 9,4 %.
Nastavlja se oporavak rasta kredita privatnom sektoru koji traje od početka 2014. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima povećala se s 2,4 % u rujnu na 2,9 % u listopadu 2017., dok je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima bila stabilna na razini 2,7 %.
Prijenos učinka mjera monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. i dalje znatno podupire uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava, pristup financiranju, osobito za mala i srednja poduzeća, kao i kreditne tokove u cijelom europodručju.
Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za visokom razinom prilagodljivosti monetarne politike kako bi se osigurao postojan povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.
Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučan doprinos jačanju potencijala za dugoročniji rast i smanjenju slabosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi u svim državama europodručja kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknula proizvodnost i potencijal rasta u europodručju. U vezi s fiskalnim politikama, sve stabilniji sveobuhvatni rast govori u prilog obnovi fiskalnih zaštitnih slojeva. To je posebno važno učiniti u državama u kojima je državni dug još velik, ali sve bi države imale koristi od pojačanih napora s ciljem oblikovanja strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast. Potpuna, transparentna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu te postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za povećanje otpornosti gospodarstva europodručja. Jačanje ekonomske i monetarne unije ostaje prioritet. Upravno vijeće podržava rasprave koje se vode radi dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala te daljnjeg poboljšanja institucijskog ustroja naše ekonomske i monetarne unije.
Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.
Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.
Europska središnja banka
glavna uprava Odnosi s javnošću
- Sonnemannstrasse 20
- 60314 Frankfurt na Majni, Njemačka
- +49 69 1344 7455
- media@ecb.europa.eu
Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.
Kontaktni podatci za medije