Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB‑a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB‑a
15. travnja 2015.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Na temelju redovitih ekonomskih i monetarnih analiza te u skladu sa smjernicama buduće monetarne politike, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB a nepromijenjenima.

U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, 9. ožujka počeli smo kupovati vrijednosne papire javnog sektora nominirane u eurima u sklopu proširenog programa kupnje vrijednosnih papira, koji također obuhvaća kupnju vrijednosnih papira osiguranih imovinom i pokrivenih obveznica. Predviđa se da će se kupnje provoditi do kraja rujna 2016., a u svakom slučaju sve dok ne zaključimo da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s našim ciljem dosezanja razine stopa inflacije ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Upravno će se vijeće pri procjeni rukovoditi strategijom monetarne politike i usredotočiti na inflacijske trendove, zanemarujući neočekivane rezultate izmjerene inflacije, bilo veće ili manje od očekivanih, ako ocijeni da su prolazni i da se neće odraziti na srednjoročne izglede za stabilnost cijena.

Provedba naših programa kupnje vrijednosnih papira odvija se bez zastoja, a iznosi su u skladu s najavom o mjesečnoj kupnji vrijednosnih papira u vrijednosti od 60 mlrd. EUR. Osim toga, postoje jasni dokazi učinkovitosti mjera monetarne politike koje smo uveli. Proteklih mjeseci znatno su ublaženi uvjeti na financijskim tržištima i smanjeni troškovi vanjskog financiranja privatnog sektora, a uvelike su se poboljšali i uvjeti zaduživanja poduzeća i stanovništva usporedo s povećanjem potražnje za kreditima.

U predstojećem razdoblju usredotočit ćemo se na potpunu provedbu mjera monetarne politike. Tim ćemo mjerama pridonijeti dodatnom poboljšanju gospodarskih izgleda, smanjenju neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta te većem rastu monetarnih i kreditnih agregata. Ta će kretanja zajedno prouzročiti kontinuirani povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju i biti potpora čvrstoj usidrenosti inflacijskih očekivanja u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. Realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,3 % u posljednjem tromjesečju 2014. Domaća potražnja, osobito osobna potrošnja, i dalje je bila glavni činitelj kontinuiranog oporavka. Prema najnovijim ekonomskim pokazateljima, uključujući anketne podatke do ožujka, zamah gospodarskog rasta europodručja pojačao se od kraja 2014. Očekujemo da će se gospodarski oporavak u predstojećem razdoblju postupno širiti i jačati. Domaću potražnju i dalje bi trebali podupirati stalna poboljšanja financijskih uvjeta te napredak fiskalne konsolidacije i strukturnih reforma. Osim toga, niža cijena nafte trebala bi i dalje pridonositi povećanju realnog raspoloživog dohotka kućanstava i profitabilnosti poduzeća, a time i osobnoj potrošnji i ulaganju. Nadalje, na potražnju za izvozom europodručja trebala bi povoljno utjecati poboljšanja cjenovne konkurentnosti. Međutim, oporavak europodručja vjerojatno će i dalje usporavati potrebne bilančne prilagodbe u više sektora i spora provedba strukturnih reforma.

Rizici povezani s gospodarskim izgledima europodručja, premda i dalje negativni, postali su uravnoteženiji zbog nedavnih odluka monetarne politike, pada cijena nafte i nižeg tečaja eura.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u europodručju iznosila je –0,1 % u ožujku 2015., povećavši se sa –0.6 % u siječnju i –0,3 % u veljači. To kretanje uglavnom je odraz povećanja cijena nafte izraženih u eurima od sredine siječnja. Na temelju dostupnih informacija i trenutačnih terminskih cijena nafte, očekuje se da će u sljedećim mjesecima godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena i dalje biti negativna ili vrlo niska. Zbog povoljnog učinka naših mjera monetarne politike na agregatnu potražnju, učinka nižeg tečaja eura te pretpostavljenih baznih učinaka i nešto viših cijena nafte u nadolazećim godinama, očekuje se da će stope inflacije početi rasti krajem 2015. i da će se njihov rast nastaviti tijekom 2016. i 2017.

Upravno vijeće i dalje će pozorno pratiti rizike za izglede kretanja cijena u srednjoročnom razdoblju. S tim u vezi posebno ćemo se usredotočiti na prijenos učinka naših mjera monetarne politike kao i na geopolitičku situaciju, tečajna kretanja i kretanja cijena energije.

Što se tiče monetarne analize, novi podatci potvrđuju postupno povećanje temeljnog rasta najšireg monetarnog agregata (M3). Godišnja stopa rasta monetarnog agregata M3 povećala se na 4,0 % u veljači 2015. u odnosu na 3,7 % u siječnju. Godišnji rast monetarnog agregata M3 i dalje podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u veljači iznosila 9,1 %.

Nastavila se postupno poboljšavati i dinamika kreditiranja. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) u veljači je iznosila –0,4 %, nakon –0,9 % u siječnju, čime se nastavlja postupan oporavak u odnosu na najnižu stopu od –3,2 % iz veljače 2014. S tim u vezi anketa o kreditnoj aktivnosti banaka iz travnja 2015. potvrđuje da poboljšani uvjeti kreditiranja podupiru daljnji oporavak rasta kredita, posebno poduzećima. Usprkos spomenutim poboljšanjima, dinamika kreditiranja nefinancijskih društava i dalje je slaba i odražava zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik, činitelje ponude kredita i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita stanovništvu (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) nastavila je rasti i iznosila je 1,0 % u veljači 2015., nakon 0,9 % u siječnju. Mjere monetarne politike koje smo uveli trebale bi pridonijeti daljnjim poboljšanjima i s obzirom na troškove zaduživanja poduzeća i stanovništva i s obzirom na kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu odlučnog provođenja nedavnih odluka Upravnog vijeća. Potpuna provedba svih naših mjera monetarne politike pružit će nužnu potporu oporavku europodručja i dovesti stope inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost pridonosi podupiranju gospodarske aktivnosti. Međutim, kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučan doprinos. S obzirom na postojano visoku stopu strukturne nezaposlenosti i nisku stopu rasta potencijalne proizvodnje u europodručju, trajni ciklički oporavak trebale bi poduprijeti učinkovite mjere na strani ponude. Kako bi se pojačala ulaganja, potaknulo otvaranje radnih mjesta i povećala proizvodnost, u nekoliko je država tako potrebno intenzivirati provedbu reforma na tržištima rada i proizvoda te mjera poboljšanja poslovnog okružja za poduzeća. Brzom i učinkovitom provedbom tih reforma ne samo što će se povećati održivi rast u europodručju nego će se i stvoriti očekivanja o trajno većim prihodima te potaknuti stanovništvo da poveća potrošnju i poduzeća da intenziviraju ulaganja, čime će se ojačati sadašnji gospodarski oporavak. Fiskalne politike trebale bi biti potporom gospodarskog oporavka, ali i biti usklađene s Paktom o stabilnosti i rastu. Potpuno i dosljedno provođenje Pakta ključno je za održavanje povjerenja u naš fiskalni okvir. S obzirom na potrebu ulaganja dodatnih napora u provedbu strukturnih reforma u određenom broju država, također je važno učinkovito provoditi proceduru pri makroekonomskim neravnotežama kako bi se ispravile prekomjerne neravnoteže utvrđene u pojedinim državama članicama.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.