Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 20. listopada 2016.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća.

Na temelju svojih redovnih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će ostati na sadašnjim ili nižim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, potvrđujemo da se predviđa da će se mjesečne kupnje vrijednosnih papira u vrijednosti od 80 mlrd. EUR provoditi do kraja ožujka 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije.

Informacije koje su postale dostupne nakon sastanka održanog početkom rujna potvrđuju da se oporavak gospodarstva europodručja nastavlja umjerenim, ali postojanim tempom te da inflacija postupno raste, u skladu s našim očekivanjima. Poduprto našim opsežnim mjerama monetarne politike, koje omogućuju vrlo povoljne uvjete financiranja poduzeća i stanovništva, gospodarstvo europodručja i dalje je otporno na nepovoljne učinke globalne gospodarske i političke neizvjesnosti. Ipak, gledano u cijelosti, osnovni scenarij još je podložan negativnim rizicima.

U sljedećem razdoblju namjeravamo i dalje održavati vrlo visoku razinu monetarne prilagodljivosti radi osiguravanja stalne prilagodbe inflacije prema razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. U tu svrhu i dalje ćemo, bude li to opravdano, upotrebljavati sve instrumente kojima raspolažemo u skladu s ovlastima. U prosincu će se ocjena Upravnog vijeća, među ostalim, temeljiti na novim makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava za razdoblje do 2019. godine kao i na rezultatima rada odbora Eurosustava povezanim s opcijama kojima se osigurava nesmetana provedba našeg programa kupnje do ožujka 2017., ali i duže ako to bude potrebno.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. Realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,3 % u drugom tromjesečju 2016. nakon povećanja od 0,5 % u prvom tromjesečju. Najnoviji podatci i rezultati anketa upućuju na nastavak rasta u trećem tromjesečju 2016. po stopi koja je približno jednaka onoj iz drugog tromjesečja. Očekujemo da će se gospodarski rast potom nastaviti umjerenim, ali postojanim tempom. Na domaću potražnju trebao bi povoljno djelovati prijenos učinka naših mjera monetarne politike na realno gospodarstvo. Povoljni uvjeti financiranja i veća profitabilnost poduzeća i dalje pridonose oporavku ulaganja. Osim toga, i dalje relativno niske cijene nafte i daljnji rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih strukturnih reformi, dodatno podupiru realni raspoloživi dohodak kućanstava i osobnu potrošnju. Usto, fiskalne će politike u europodručju u 2017. biti uglavnom neutralne. Međutim, očekuje se da će gospodarski oporavak u europodručju biti usporen zbog još uvijek slabe inozemne potražnje, potrebne bilančne prilagodbe u više sektora te spore provedbe strukturnih reformi. Rizici za budući gospodarski rast u europodručju i dalje su negativni i uglavnom se odnose na vanjsko okružje.

Prema podatcima Eurostata godišnja stopa inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju iznosila je 0,4 % u rujnu 2016., što je porast u odnosu na kolovoz, kada je iznosila 0,2 %. To je prije svega odraz kontinuiranog rasta godišnje inflacije cijena energije, ali još nema znakova pouzdane uzlazne putanje temeljne inflacije. Sudeći po sadašnjim cijenama naftnih ročnica, stope inflacije u sljedeća će se dva mjeseca vjerojatno povećati, uglavnom zbog baznih učinaka povezanih s godišnjom stopom promjene cijena energije. Stope inflacije trebale bi u 2017. i 2018. nastaviti rasti poduprte našim mjerama monetarne politike i očekivanim gospodarskim oporavkom.

U vezi s monetarnom analizom, u kolovozu 2016. najširi monetarni agregat (M3) nastavio je snažno rasti, pri čemu je njegova godišnja stopa rasta iznosila 5,1 %, dok je u srpnju bila 4,9 %. Kao i prethodnih mjeseci, godišnji rast monetarnog agregata M3 uglavnom podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1), koja je u srpnju iznosila 8,4 %, u kolovozu bila 8,9 %.

Nastavlja se postupan oporavak dinamike kreditiranja, koji traje od početka 2014. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima zadržala se na 1,9 % u kolovozu 2016. I godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u kolovozu je bila stabilna te je iznosila 1,8 %. Iako kretanja u odobravanju bankovnih kredita i dalje odražavaju zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru, mjere monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. znatno podupiru uvjete zaduživanja za poduzeća i kućanstva te time i kreditne tokove u cijelom europodručju.

Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za treće tromjesečje 2016. pokazuje da se uvjeti ponude i potražnje za kredite nefinancijskom privatnom sektoru i dalje poboljšavaju. Nadalje, banke su i dalje izvještavale o tome da su program kupnje vrijednosnih papira ESB-a i negativna kamatna stopa na mogućnost deponiranja kod središnje banke pridonijeli stvaranju povoljnijih uvjeta kreditiranja.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za održavanjem vrlo visoke razine potpore monetarne politike koja je nužna kako bi se bez nepotrebnog odgađanja osigurao povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost podupire gospodarsku aktivnost. Kao što je Upravno vijeće već više puta naglasilo, a što je naišlo na snažan odjek i u europskim i u međunarodnim raspravama o politikama, područja drugih politika moraju dati mnogo odlučniji doprinos i na nacionalnoj i na europskoj razini kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi kako bi se smanjila strukturna nezaposlenost i potaknuo rast potencijalne proizvodnje u europodručju. Strukturne reforme nužne su u svim državama europodručja. Naglasak bi trebao biti na mjerama povećanja produktivnosti i poboljšanja poslovnog okružja kao i osiguravanja odgovarajuće javne infrastrukture, koje su ključne za povećanje ulaganja i poticanje otvaranja novih radnih mjesta. Ostvarenju tog cilja također će pridonijeti povećanje trenutačnog opsega inicijativa kojima se potiče ulaganje, uključujući proširenje Junckerova plana, napredak u stvaranju unije tržišta kapitala i reforme u svrhu boljeg rješavanja pitanja loših kredita. Brzom i efikasnom provedbom strukturnih reformi, u okružju prilagodljive monetarne politike, ne samo da će se povećati održiv gospodarski rast u europodručju, nego će i europodručje postati otpornije na globalne šokove. Fiskalne politike također bi trebale podupirati gospodarski oporavak, ali i biti usklađene s fiskalnim pravilima Europske unije. Potpuna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za osiguravanje povjerenja u fiskalni okvir. Istodobno bi sve države trebale težiti oblikovanju skupa fiskalnih politika kojima bi se snažnije poticao rast.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.