Fiskalna i monetarna politika u monetarnoj uniji

Monetarna i fiskalna politika na različite načine podupiru gospodarstvo

Monetarna i fiskalna politika dva su važna alata kojima se održava zdravlje gospodarstva. Obje utječu na gospodarstvo, ali na različite načine.

Cilj je monetarne politike održati stabilnost cijena dobara i usluga koje kupujemo. Zadaća održavanja inflacije – odnosno stope promjene opće razine cijena dobara i usluga kroz vrijeme – niskom, stabilnom i predvidljivom povjerena je središnjoj banci.

U fiskalnoj politici riječ je o ekonomskim odlukama vlada. Vlade mogu odlučiti trošiti novac na pružanje javnih usluga, potporu gospodarstvu i smanjenje nejednakosti. Taj novac mogu prikupljati porezima ili zaduživanjem na financijskim tržištima.

Važno je međudjelovanje monetarne i fiskalne politike

Monetarna i fiskalna politika djeluju različito. Istodobno djeluju i jedna na drugu jer su stabilne cijene i uravnoteženo gospodarstvo nerazdvojni. Kao što smo vidjeli u pandemiji, povezanost tih politika posebno je snažna u kriznim razdobljima. Europu je pogodila velika kriza koja je nanijela snažan udarac gospodarstvu, ali monetarna i fiskalna politika blisko su surađivale u rješavanju problema. Zajedničkim pristupom pomogle su mnogim pojedincima i poduzećima da prebrode krizu. Da nije bilo suradnje između monetarne i fiskalne politike, pozitivan učinak bio bi manji.

Međudjelovanje monetarne i fiskalne politike važno je za gospodarstvo. Zato smo preispitivanjem strategije obuhvatili i njihovo međudjelovanje.

Jedinstvena monetarna politika, mnogo fiskalnih politika

Monetarna i fiskalna politika moraju surađivati kako bi gospodarstvo dobro funkcioniralo. To nije uvijek jednostavno, tim više što u europodručju djeluju neovisno jedna o drugoj. ESB vodi jedinstvenu monetarnu politiku za 19 država europodručja, no nacionalna vlada svake od tih država vodi vlastitu fiskalnu politiku. Postoje dobri razlozi za tu razdvojenost. Kada su u povijesti vlade potpuno kontrolirale središnje banke, znalo se dogoditi nekontrolirano kretanje cijena.

Europski čelnici dogovorili su se o nekoliko ključnih načela kako bi to spriječili. Prvo, ESB je neovisan. Vladama nije dopušteno da utječu na ESB. Drugo, ESB ne smije vladama izravno davati novac. Treće, vlade moraju postupati u skladu sa zajedničkim pravilima kako bi ograničile potrošnju.

Monetarna i fiskalna politika moraju surađivati u rješavanju novih problema

Ta su načela važna i danas. No u posljednjem desetljeću pokazalo se da i monetarna i fiskalna politika na nove probleme moraju odgovoriti na nove načine.

Naše gospodarstvo preobrazile su velike promjene u društvu, među ostalim globalizacija kao i to što ljudi na cijelom svijetu žive duže i štede više. Osim toga, globalnom financijskom krizom 2008. započelo je dugo razdoblje gospodarske slabosti. Inflacija je preniska u mnogim gospodarstvima svijeta, uključujući ono u europodručju.

Kako bi odgovorio na taj problem, ESB je smanjio kamatne stope. Odgovorio je i novim alatima kojima je pridonio stabilnosti cijena u tom teškom razdoblju. Kada su kamatne stope vrlo niske, ili čak negativne, malo je toga što središnje banke mogu učiniti da podupru slabo gospodarstvo.

U toj situaciji važniji je i snažniji utjecaj državne potrošnje. Njom se može potaknuti gospodarska aktivnost i kretanje inflacije u skladu s ciljem središnje banke. Zajedničko djelovanje monetarne i fiskalne politike posebno je važno kada se gospodarstvo nađe u poteškoćama.

To ovisi o stanju u gospodarstvu

Način na koji će monetarna i fiskalna politike međusobno djelovati u budućnosti ovisi o stanju u gospodarstvu. Kada gospodarstvo ne napreduje a kamatne stope već su vrlo niske, logično je da monetarna i fiskalna politika surađuju kako bi pridonijele oporavku gospodarstva. Kada nema poteškoća u gospodarstvo, manja je potreba za bliskom suradnjom. U takvim razdobljima vlade bi se trebale pobrinuti za stabilnost svojih financija kako bi bile spremne za buduće izazove.