Ukratko o protekloj godini

 Gospodarski oporavak u europodručju u 2017. prerastao je u stabilan i sveobuhvatan rast. Gospodarstvo je raslo po stopi od 2,5 % i na kraju godine zabilježeno je 18 uzastopnih tromjesečja rasta. Bio je to najsnažniji rast u posljednjem desetljeću i najopsežniji u posljednja dva desetljeća. Disperzija stopa rasta među zemljama europodručja pala je na najnižu razinu od početka monetarne unije.

Zahvaljujući snažnom rastu nastavio se brz oporavak tržišta rada. Zaposlenost se povećala za 1,6 % i dosegnula najvišu razinu dosad, poduprta rekordnim stopama udjela radno aktivnih žena i starijih osoba u ukupnom stanovništvu. Nezaposlenost je pala na najnižu razinu od siječnja 2009. Od sredine 2013. otvoreno je 7,5 milijuna radnih mjesta, čime je nadomješten ukupan gubitak radnih mjesta iz razdoblja krize.

Kao i prethodnih godina, monetarna politika ESB‑a imala je središnju ulogu u tom oporavku i konvergenciji. U 2017. uglavnom su nestale prijašnje asimetrije u prijenosu naše monetarne politike i uvjeti financiranja stabilizirali su se na najnižim zabilježenim razinama u cijelom europodručju. To je pridonijelo najsnažnijem rastu kreditiranja privatnog sektora od početka krize 2008.

Međutim, dobri rezultati na realnoj strani gospodarstva nisu bili popraćeni jednako dobrim kretanjima inflacije. Premda se ukupna inflacija oporavila s prethodnih niskih razina te je tijekom godine iznosila prosječno 1,5 %, domaći cjenovni pritisci i dalje su bili prigušeni te nije bilo znakova postojanog uzlaznog trenda temeljne inflacije.

Različiti izgledi za rast i inflaciju imali su velik utjecaj na odluke o monetarnoj politici ESB‑a tijekom godine, što je dovelo do prilagodbe našeg programa kupnje vrijednosnih papira.

U listopadu je Upravno vijeće odlučilo dodatno smanjiti iznos mjesečnih kupnja vrijednosnih papira, sa 60 mlrd. EUR na 30 mlrd. EUR, ali produljiti program za barem devet mjeseci do rujna 2018. Osim toga, u ožujku 2018. Upravno je vijeće iz službene komunikacije uklonilo izričito navođenje spremnosti za povećanje opsega programa kupnje vrijednosnih papira ako se izgledi pogoršaju.

Odluke Upravnog vijeća u skladu su s većim pouzdanjem u izglede za gospodarstvo i stavom da bi u takvim okolnostima nepromijenjeno stajalište politike značilo sve veću ekspanzivnost. One istodobno proizlaze iz svijesti o potrebi za strpljenjem dok ne ojačaju inflacijski pritisci te o potrebi za ustrajnošću monetarne politike dok inflacijska kretanja ne postanu trajna i samoodrživa.

Iako monetarna politika ima željene učinke, može prouzročiti i popratne učinke. Stoga je ESB i u 2017. pomno pratio rizike za financijsku stabilnost, koji su se činili ograničeni.

Snažniji nominalni rast pridonio je smanjenju rizika poboljšavanjem održivosti duga poduzeća i kućanstava. Omjeri duga u oba sektora smanjili su se na razine s početka 2008., što upućuje na to da se oporavak ne događa pod cijenu ponovnog zaduživanja privatnog sektora. Zapravo je prvi put od početka monetarne unije osobna potrošnja porasla, dok se osobna zaduženost smanjuje.

Jačanje gospodarstva bankama je omogućilo dodatno jačanje bilanca. Snažnije gospodarstvo pridonijelo je stabiliziranju profitabilnosti zbog većeg obujma poslova i nižih troškova umanjenja vrijednosti. Sposobnost banaka da apsorbiraju šokove i dalje je rasla te su stope redovnoga osnovnog kapitala u trećem tromjesečju 2017. dosegnule 14,5 % i poboljšala se kvaliteta imovine.

Banke europodručja ubrzano su rješavale problem neprihodonosnih kredita, koji su se smanjili s 8 % ukupnih kredita u 2014. na 5,2 % u trećem tromjesečju 2017. Iznos neprihodonosnih kredita samo u prva tri tromjesečja 2017. smanjio se za 119 mlrd. EUR, a raste i udio kredita prodanih na sekundarnim tržištima. Tomu su pomogle i inicijative ESB‑a za povećanje transparentnosti na tržištima neprihodonosnih kredita. Međutim, za smanjenje razine neprihodonosnih kredita potreban je dodatan trud.

ESB je također i nadalje pratio uvjete na financijskim tržištima. Tržišta su bila razmjerno mirna u 2017., ali još su bila osjetljiva na naglo ponovno određivanje cijena rizika i na povećanja kolebljivosti na financijskim tržištima. Ti su se rizici na globalnim tržištima vlasničkih vrijednosnih papira ostvarili početkom 2018. iako dosad bez znatnijeg prelijevanja na tržišta kredita u europodručju i bez utjecaja na financijske uvjete u širem smislu.

U 2017. je bilo i važnih događaja u vezi s platnim sustavima u europodručju. Dovršen je posljednji val migracije na sustav TARGET2‑Securities te su na toj platformi nakon toga obrađene prosječno 556.684 transakcije na dan. Puštena je u optjecaj nova novčanica od 50 € i time se poboljšala sigurnost plaćanja za građane europodručja, kojima je gotovina i dalje glavno sredstvo plaćanja na prodajnim mjestima.

Naposljetku, ESB je poduzeo više koraka za poboljšanje u području transparentnosti i odgovornosti prema građanima EU‑a. U 2017. smo odgovorili na 138 pitanja zastupnika Europskog parlamenta. Otvorili smo novi centar za posjetitelje i očekujemo da će primati četrdeset tisuća osoba godišnje. Naše mrežne stranice posjećivali su čitatelji iz cijelog svijeta te je zabilježeno više od sedamnaest milijuna pregleda.

Kada je riječ o sljedećem razdoblju, očekujemo da će gospodarski rast u 2018. i dalje biti snažan. Premda smo sigurni da će se inflacija u srednjoročnom razdoblju približiti našim ciljanim razinama, još ima neizvjesnosti glede neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta.

Stoga je potrebno i dalje ustrajno provoditi razboritu monetarnu politiku kako bismo osigurali povratak inflacije na ciljane razine.

Frankfurt na Majni, travanj 2018.

Mario Draghi

predsjednik

Godina u brojkama

Politike i aktivnosti ESB‑a u gospodarskom i financijskom okružju u 2017.

Gospodarski oporavak europodručja bio je potpomognut povoljnim kretanjima i monetarnom politikom

Gospodarska ekspanzija u europodručju, koja je započela u 2013., nastavljena je u 2017., pri čemu je, unatoč neizvjesnostima, do izražaja došla njezina otpornost. Rast proizvodnje stabilizirao se i postao sveobuhvatniji, a disperzija među zemljama i sektorima s obzirom na stope rasta pala je na najnižu razinu u posljednja dva desetljeća. Kontinuirani oporavak i nadalje je povoljno djelovao na tržišta rada europodručja. Zaposlenost je dosegnula najvišu razinu od uspostave europodručja, a stopa nezaposlenosti pala je na razinu koja je posljednji put zabilježena u prvom tromjesečju 2009.

Nekoliko povoljnih cikličkih i strukturnih činitelja podupiralo je oporavak europodručja. Globalni rast proizvodnje ubrzao se i pogodovao izvoznoj potražnji, a godine oporavka bilanca, izgradnje institucija i strukturnih reforma u europodručju također su donijele rezultate. Nadalje, cjelokupna fiskalna politika bila je uglavnom neutralna. Mjere monetarne politike ESB‑a nastavile su podupirati novčanu i kreditnu dinamiku, a imale su ključnu ulogu u porastu potrošnje kućanstava i korporativnih ulaganja jer su osiguravale niske kamatne stope i nastavak povoljnih uvjeta financiranja.

Unatoč stabilnom gospodarskom oporavku inflacijska dinamika dosad nije pokazala uvjerljive naznake postojane prilagodbe naviše prema razini ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju, u skladu s ESB‑ovom definicijom stabilnosti cijena. Temeljni inflacijski pritisci i nadalje su bili prigušeni jer su slabosti na tržištu rada još bile znatne. Zabilježenim poboljšanjima na tržištu rada trebalo je još vremena da dovedu do dinamičnijeg rasta plaća. Osim toga, bilo je važno ne obazirati se na kolebljivost kratkoročnih podataka o inflaciji koji imaju (ako uopće imaju) ograničene implikacije za srednjoročne izglede za stabilnost cijena.

Zahvaljujući postojanom i sveobuhvatnom ostvarenom rastu, s većom se sigurnošću može očekivati da će inflacijska dinamika s vremenom ojačati. U tom smislu, Upravno vijeće ESB‑a naglasilo je da su potrebni strpljenje, ustrajnost i razboritost jer se očekuje da će za taj proces trebati vremena, a ovisit će o stupnju akomodacije monetarne politike koji bi trebao biti vrlo znatan.

Globalni gospodarski rast dobio je zamah

Ciklički rast globalnoga gospodarstva nastavio se u 2017. (vidi Grafikon 1.). Oporavak se također proširio među zemljama i komponentama. Iako je potrošnja i nadalje bila glavni pokretač globalnog rasta, investicijska potražnja se oporavila, posebice u razvijenim zemljama. Do oporavka globalne trgovine došlo je s jačanjem poslovnog raspoloženja i okretanjem potražnje prema uvozno intenzivnijim regijama, osobito Europi.

Globalni gospodarski oporavak bio je potpomognut nizom povoljnih kretanja u razvijenim zemljama, a snažna nepovoljna kretanja u zemljama s tržištima u nastajanju ublažena su. Slabosti proizvodnih kapaciteta i tržišta rada dodatno su se smanjile u razvijenim zemljama jer su izvori rasta postajali sve endogenijima. Akomodativne politike i rastuće pouzdanje sektora poduzeća i kućanstava povoljno su utjecali na gospodarsku aktivnost u razvijenim zemljama. U zemljama s tržištima u nastajanju akomodativne politike nastavile su podupirati snažan rast u zemljama uvoznicama sirovina, a rast se oporavio u zemljama izvoznicama sirovina zahvaljujući višim cijenama sirovina i obnavljanju kapitalnih priljeva.

Porast nacionalne potražnje i zabilježena smanjenja nezaposlenosti još nisu doveli do rasta plaća (vidi Grafikon 2.) i snažnije temeljne inflacije u većini glavnih gospodarstava. U usporedbi s prošlom godinom globalna inflacija bez prehrambenih proizvoda i energije ostala je uglavnom stabilna. Unatoč tome, globalna ukupna inflacija porasla je zbog oporavka cijena sirovina (vidi Grafikon 3.).

Više cijene sirovina dovele su do povećanja globalne inflacije

Cijene sirove nafte tipa Brent oporavile su se u drugoj polovini 2017., nakon što su u prvoj polovini godine pale s 56 USD po barelu u siječnju na 44 USD po barelu u lipnju, ponajviše zbog sumnji u vezi s učinkovitošću sporazuma iz 2016. između Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i glavnih proizvođača nafte izvan zemalja OPEC‑a o smanjenju proizvodnje u uvjetima snažne ponude nafte iz Sjedinjenih Američkih Država (vidi Grafikon 4.). Djelujući povoljno na kretanja globalne inflacije, te su cijene porasle na 67 USD po barelu na kraju prosinca, što upućuje na ponovno uravnoteženje tržišta zahvaljujući potražnji koja je nadmašila očekivanja u 2017., razdoblju smanjene proizvodnje u zemljama OPEC‑a i proizvođačima izvan zemalja OPEC‑a koje je produljeno u svibnju 2017. i obustavi proizvodnje u nekim zemljama, što je dovelo do daljnjeg smanjivanja zaliha nafte. Krajem godine na porast cijena dodatno su utjecale geopolitičke napetosti, očekivanja glede dodatnog produljenja sporazuma o smanjenju ponude zemalja OPEC‑a i proizvođača izvan zemalja OPEC‑a, što je i potvrđeno 30. studenoga 2017. stvarnim produljenjem ugovora do kraja 2018., kao i snažna globalna potražnja za naftom.

Cijene sirovina bez nafte uglavnom su rasle u 2017., ponajprije zahvaljujući porastu cijena metala. Nakon kratkotrajnog pada tijekom ljeta, cijene metala rasle su, posebice u trećem tromjesečju, pod utjecajem snažne potražnje i poremećaja u ponudi u nekim zemljama izvoznicama. Nasuprot tome, cijene prehrambenih proizvoda uglavnom su se smanjivale u 2017., ponajprije zbog obilne globalne ponude soje, pšenice, palminog ulja i kukuruza. Ipak, kretanja cijena prehrambenih proizvoda većinom su poništena porastom cijena metala.

Efektivni tečaj eura ojačao je

Nominalni efektivni tečaj eura ojačao je u 2017. (vidi Grafikon 5.). Bilateralni tečaj eura ojačao je u odnosu na većinu drugih važnih valuta. Aprecijacija eura bila je posebice izražena u odnosu na američki dolar. Euro je također znatno ojačao u odnosu na japanski jen i – u manjoj mjeri – funtu sterlinga.

Danska kruna trenutačno je jedina valuta u europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II). Danskom se krunom trgovalo po tečaju bliskom njezinu središnjem paritetu unutar ERM II tijekom 2017. Česká národní banka prestala je održavati najnižu vrijednost češke krune u odnosu na euro u travnju 2017., a euro je poslije toga oslabio u odnosu na krunu. Hrvatska narodna banka nastavila je provoditi intervencije na deviznim tržištima u sklopu svojega režima upravljanoga fluktuirajućeg tečaja, a hrvatska kuna ostala je uglavnom stabilna u odnosu na euro. Bugarski lev ostao je vezan uz euro. Euro je ostao uglavnom stabilan i u odnosu na mađarsku forintu i rumunjski leu, ojačao je u odnosu na švedsku krunu i švicarski franak, a oslabio u odnosu na poljske zlote.

Makroekonomska, fiskalna i strukturna kretanja u europodručju

Gospodarska ekspanzija u europodručju dobila je zamah 2017. jer je pozitivan doprinos neto izvoza, potpomognut sveobuhvatnim globalnim oporavkom, ojačao domaću potražnju (vidi Grafikon 6.). Na privatnu potrošnju povoljno su utjecali rastuće bogatstvo kućanstava i povećanje zaposlenosti, kojemu su pridonijele i prethodne reforme na tržištu rada (vidi Okvir 1.). Državna potrošnja istodobno je dodatno porasla i tako pridonijela gospodarskom rastu. Vrlo povoljni uvjeti financiranja i veća profitabilnost poduzeća povoljno su utjecali na nastavak rasta poslovnih ulaganja. Ulaganja u građevinarstvu, koja su nedvojbeno pala na najnižu razinu u 2015., nastavila su rasti. Usto, državna ulaganja također su porasla u 2017., nakon pada u prethodnoj godini.

Gospodarstvo europodručja pokazalo je povećanu otpornost u 2017.

Privatna potrošnja u europodručju dodatno je ojačala u 2017., s prosječnom godišnjom stopom rasta od oko 1,8 %. Glavni činitelj koji je utjecao na povećanje potrošnje bio je porast dohotka od rada. U tom smislu, rast broja zaposlenih, a ne više plaće, dao je najveći doprinos ukupnom nominalnom rastu dohotka od rada. Porast realnoga raspoloživog dohotka istodobno je bio malo niži nego u prethodnoj godini. Niske kamatne stope također su nastavile povoljno djelovati na privatnu potrošnju. Naposljetku, omjer duga sektora kućanstava i BDP‑a nije se povećao, a ulaganja u stambenu izgradnju bila su na niskim razinama u usporedbi s razdobljem prije krize.

Snaga domaće i inozemne potražnje u europodručju podupirala je poslovna ulaganja u 2017. Na njih su povoljno utjecale i rastuća dobit poduzeća, povećana iskorištenost kapaciteta i vrlo akomodativna monetarna politika, koja je smanjila neto plaćanja kamata poduzeća i ublažila uvjete financiranja. Ako se u obzir ne uzme kolebljivost koju su prouzročile irske statističke reklasifikacije nematerijalnih ulaganja, oporavak je zahvaćao sve vrste imovine kao što su prijevozna sredstva, ostali strojevi i oprema te proizvodi intelektualnog vlasništva. Ipak, neki činitelji i nadalje su nepovoljno utjecali na ulagačke aktivnosti poduzeća, kao što su stabilizacija dugoročnih očekivanja glede rasta europodručja na relativno niskim stopama (što se očituje u prognozama Consensus Economics za sljedećih šest do deset godina), geopolitička neizvjesnost, nepovoljna institucionalna i regulatorna obilježja kao i nastavak prilagodbi bilanca poduzeća povezan s visokom zaduženošću poduzeća u nekim zemljama europodručja.

Ulaganja u građevinarstvu također su nastavila rasti, premda s niskih razina, a bila su popraćena oporavkom tržišta stambenih nekretnina europodručja. Ovaj oporavak odražavao je povećanu potražnju, na koju su pozitivno utjecali rast realnog dohotka, povećano pouzdanje potrošača, kao i povoljne kamatne stope na hipotekarne kredite i kreditni uvjeti. Oporavak tržišta stambenih nekretnina bio je zabilježen u svim zemljama europodručja, iako su se razine ulaganja u građevinarstvu i nadalje uvelike razlikovale od razina iz pretkriznog razdoblja.

Gospodarski rast bio je potpomognut poboljšanim vanjskim rezultatima europodručja u 2017., unatoč nekim nepovoljnim utjecajima efektivnog tečaja eura. Porastao je robni izvoz, ponajviše u trgovinske partnere u Europi, ali i u Kinu i Sjedinjene Američke Države, dok je robna razmjena s Ujedinjenom Kraljevinom i zemljama OPEC‑a ostala prigušena. Kao i prethodne godine, rast izvoza uglavnom je potaknula trgovina gotovim i intermedijarnim proizvodima. Intenzitet trgovine unutar europodručja ojačao je i odražavao temeljnu nesmanjenu dinamiku rasta domaće potražnje.

Porast proizvodnje u 2017. zahvaćao je većinu gospodarskih sektora (vidi Grafikon 7.). Ukupna bruto dodana vrijednost, koja je već 2015. premašila svoju najvišu razinu iz pretkriznog razdoblja, prosječno je porasla za oko 2,4 %. Rast dodane vrijednosti industrije (bez građevinarstva) ubrzao se na oko 2,9 % u 2017., a sektor usluga porastao je za oko 2,2 % na godišnjoj razini, što je također više nego u 2016. Istodobno, dodana vrijednost građevinarstva, premda još znatno niža od pretkrizne razine, dobila je dodatan zamah i porasla za oko 3,0 %, što je najveća stopa rasta zabilježena od 2006. To je potvrdilo da se sektor građevinarstva sve više oporavlja nakon dugotrajnog razdoblja smanjivanja ili sporog rasta započetog nakon izbijanja financijske krize u 2008.

Iako je gospodarski oporavak započet 2013. u početku bio postupan i umjeren, tijekom vremena ojačao je i zahvatio sve dijelove europodručja. Ova povoljna kretanja jako se razlikuju od kratkotrajnog oporavka u 2009. i 2010., kada je rast proizvodnje bio relativno neujednačen. Sadašnje širenje gospodarske ekspanzije očitovalo se u znatno manjoj disperziji stopa rasta dodane vrijednosti među zemljama i sektorima. Monetarna politika ESB‑a i s njom povezano ublažavanje uvjeta financiranja imali su središnju ulogu u ovom oporavku i konvergenciji među zemljama.

Ponderirana standardna devijacija godišnjeg rasta dodane vrijednosti među 19 zemalja europodručja i devet glavnih gospodarskih sektora europodručja (bez poljoprivrede) smanjuje se od 2009. (vidi Grafikon 8.). Vrhunac disperzije među sektorima zabilježen 2009. bio je povezan s padom svjetske trgovine (što je utjecalo na sektor industrije) i slomom na tržištu stambenih nekretnina (što je utjecalo na sektor građevinarstva), a vrhunac disperzije među zemljama zabilježen 2011. bio je povezan s krizom državnog duga. Najnoviji podatci pokazuju da je kombinirana disperzija rasta dodane vrijednosti u svim sektorima i zemljama pala na niske razine koje su posljednji put viđene na početku ekonomske i monetarne unije. To je dobar znak za gospodarski rast u budućnosti jer su ekspanzije obično snažnije i otpornije kada se rast zasniva na širim temeljima.

Nezaposlenost u europodručju nastavila se smanjivati

Tržišta rada europodručja dodatno su se oporavila u 2017. (vidi Grafikon 9.). Do trećeg tromjesečja 2017. broj zaposlenih u europodručju bio je za 1,7 % viši nego u istom razdoblju 2016., odnosno 5,0 % iznad posljednje najniže razine zabilježene u drugom tromjesečju 2013. Tijekom cijelog razdoblja oporavka zaposlenost je porasla za oko 7,5 milijuna osoba. Time je razina zaposlenosti premašila vrhunac iz pretkriznog razdoblja dosegnut u prvom tromjesečju 2008. i zabilježila najvišu razinu od uvođenja eura. Rast zaposlenosti tijekom oporavka obuhvaćao je sve zemlje i sektore.

U prva tri tromjesečja 2017. broj odrađenih sati povećavao se po stopi gotovo jednakoj stopi rasta broja zaposlenih, odražavajući uglavnom stabilan prosječan broj odrađenih sati po zaposlenom. Godišnji rast proizvodnosti po zaposlenom ostao je nizak: rast je iznosio prosječno oko 0,8 % u prva tri tromjesečja 2017., a u 2016. godišnji je rast iznosio 0,4 %.

Stopa nezaposlenosti nastavila se smanjivati u 2017. i iznosila je 8,7 % u prosincu, što je najniža stopa od početka 2009. (vidi Grafikon 9.). Pad nezaposlenosti, koji je započeo u drugom polugodištu 2013., obuhvaćao je sve spolne i dobne skupine, a ostvaren je u okružju daljnjih povećavanja ponude radne snage. Ipak, šire mjere neiskorištenosti radne snage ostale su povišene (vidi također Okvir 1.).

Porast plaća i inflacija ostali su prigušeni

Prosječna ukupna stopa inflacije u europodručju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) porasla je na 1,5 % u 2017., a godinu dana ranije iznosila je 0,2 %. Povećanje je uglavnom odražavalo veće doprinose cijena energije i, u manjoj mjeri, cijena prehrambenih proizvoda. Temeljna inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda zabilježila je samo neznatan rast, s 0,9 % u 2016. na prosječno 1,0 % u 2017. jer su domaći cjenovni pritisci ostali vrlo prigušeni (vidi Grafikon 10.).

Profil ukupne inflacije mjerene HIPC‑om tijekom godine bio je također pod znatnim utjecajem kretanja cijena energije. Više cijene nafte na prijelazu iz jedne godine u drugu i bazni učinci povezani s kretanjima u prethodnoj godini doveli su do povećanja ukupne inflacije na najvišu razinu od 2,0 % u veljači 2017. Kako su se cijene nafte ponovo snizile, glavnina porasta inflacije oslabjela je do sredine godine. Velika povećanja cijena voća i povrća povezana s vremenskim uvjetima dovela su do snažnog doprinosa cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda početkom godine, a u drugom polugodištu prevladavao je doprinos cijena prerađenih prehrambenih proizvoda. To je djelomično odražavalo prethodna kretanja cijena prehrambenih sirovina i otkupnih cijena na poljoprivrednim gospodarstvima, koje su se sporo prenosile na potrošačke cijene.

Ako se zanemare učinci ovih obično kolebljivijih komponenata, inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda nastavila je fluktuirati oko prigušenih stopa iz 2016., iako je ostvaren njezin umjeren i privremen porast sredinom godine. I inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda i ostale mjere temeljne inflacije nisu pokazivale uvjerljive naznake trajnog jačanja u drugoj polovini godine (raspravu o iskustvima europodručja s niskom temeljnom inflacijom vidi u Okviru 2.).

Nepostojanje uvjerljivih naznaka trajnog jačanja također je bilo obilježje stopa inflacije dviju glavnih kategorija inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda, odnosno industrijskih proizvoda bez energije i usluga. Inflacija cijena industrijskih proizvoda bez energije ostala je, sve u svemu, relativno stabilna i iznosila je prosječno 0,4 % u 2017., odnosno bila je ista kao u 2016. To znači da su pritisci proizvođačkih troškova bili vrlo slabi jer se čini da ni ranija povećanja cijena nafte ni prethodna deprecijacija eura nisu doveli do zamjetljivog utjecaja prijenosa na finalne potrošačke cijene. Iako je godišnja stopa promjene uvoznih cijena neprehrambenih proizvoda za široku potrošnju pokazala očekivanu reakciju na tečajna kretanja, učinak tih promjena bio je ublažen činjenicom da je godišnja stopa promjene proizvođačkih cijena za domaću prodaju neprehrambenih proizvoda za široku potrošnju bila prigušena tijekom cijele godine. Prigušeni pritisci koji su se pojavljivali uzduž domaćih proizvođačkih lanaca i lanaca maloprodajnih cijena također su vjerojatno odražavali zaštitu koju osiguravaju profitne marže u različitim fazama. Inflacija cijena usluga iznosila je prosječno 1,4 % u 2017., odnosno bila je viša nego u 2016., ali je i nadalje ostala znatno ispod svojega dugoročnog prosjeka. Zastoj rasta u posljednjem dijelu 2017. djelomično su prouzročili posebni činitelji, ali se čini da su cijene usluga općenito bile pod većim utjecajem prigušenih domaćih cjenovnih pritisaka.

Domaći cjenovni pritisci mjereni deflatorom BDP‑a malo su porasli, ali su uglavnom ostali prigušeni tijekom 2017. (vidi Grafikon 11.). Godišnji rast naknade po zaposlenom dosegnuo je prekretnicu sredinom 2016., postupno se povećavao i iznosio 1,7 % u trećem tromjesečju 2017. Činitelji koji su možda obuzdavali rast plaća uključivali su i nadalje prisutne znatne slabosti na tržištu rada (posebice kada se uzme u obzir i neiskorištenost radne snage), slab rast produktivnosti, utjecaj niske prethodne inflacije preko formalnih i neformalnih sustava indeksacije kao i kontinuirani utjecaj reforma na tržištu rada u nekim zemljama tijekom financijske krize. Veći rast plaća nije doveo do povećanja jediničnih troškova rada jer se rast proizvodnosti rada također povećao. Troškovni pritisci koji proizlaze iz kretanja dobiti (mjerene bruto operativnim viškom) ostali su relativno slabi, djelomično odražavajući nepovoljan negativan učinak pogoršanja trgovinskih uvjeta povezanih s višim cijenama nafte.

Dugoročnija inflacijska očekivanja bila su tijekom 2017. viša nego u 2016. Inflacijska očekivanja za sljedećih pet godina iz ESB‑ove Ankete o prognozama stručnjaka (engl. Survey of Professional Forecasters) i nadalje su iznosila 1,8 % za niz tromjesečja, a porasla su na 1,9 % u anketi za posljednje tromjesečje u godini. Mjerila dugoročnih inflacijskih očekivanja zasnovana na tržišnim pokazateljima, kao što su petogodišnji ugovori o razmjeni povezani s inflacijom, također su većinom porasla, a vjerojatnost deflacije implicirana tržištima inflacijskih opcija i nadalje je bila vrlo niska. Istodobno je profil za budućnost mjerila inflacijskih očekivanja zasnovanih na tržišnim pokazateljima i nadalje upućivao na dugoročno razdoblje niske inflacije, uz vrlo postupno vraćanje inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Neutralna fiskalna politika i podupiruće strukturne reforme

Povoljni ciklički uvjeti i niska plaćanja kamata doveli su do daljnjeg smanjivanja nominalnog manjka proračuna opće države u 2017. za europodručje u cjelini. Prema makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2017., manjak proračuna smanjen je s 1,5 % BDP‑a u 2016. na 1,1 % BDP‑a u 2017. (vidi Grafikon 12.). Doprinos strukturnih konsolidacijskih mjera u prosjeku je bio ograničen.

Makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava upućuju na to da je fiskalna politika za europodručje mjerena promjenom ciklički prilagođenoga primarnog salda bila uglavnom neutralna u 2017. (vidi Grafikon 12.).^[1] Neutralna fiskalna politika za europodručje u cjelini može se smatrati primjerenom za uravnoteženje potrebe za gospodarskom stabilnošću s potrebom za fiskalnom održivošću. Ipak, sa stajališta pojedine zemlje, čini se da je sastav cjelokupne fiskalne politike u europodručju bio slabiji od optimuma. Neke zemlje europodručja kojima je bilo potrebno dodatno fiskalno pooštravanje, odnosno zemlje s još uvijek visokim razinama omjera javnog duga i BDP‑a, nisu provele strukturne fiskalne prilagodbe potrebne za smanjivanje rizika za održivost javnog duga. Istodobno, neke druge zemlje s održivom fiskalnom pozicijom nisu iskoristile raspoloživ fiskalni prostor.

Poboljšani primarni proračunski saldo, povoljan gospodarski rast i niske kamatne stope doveli su do nastavka smanjivanja omjera ukupnog duga opće države i BDP‑a europodručja, s 88,9 % u 2016. na 87 % u 2017. prema projekcijama stručnjaka Eurosustava (vidi Grafikon 13.). Ipak, razine javnog duga ostale su visoke u nizu zemalja europodručja, zbog čega su te zemlje postale ranjive na iznenadne promjene kamatnih stopa ili moguće ponovne nestabilnosti na financijskom tržištu.

Usklađenost država članica sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu (SGP) i nadalje je bila neujednačena. Pozitivno je bilo što se usklađenost s kriterijem nominalnog manjka dodatno poboljšala. Nakon zatvaranja postupaka u slučaju prekomjernog deficita (EDP) za Grčku i Portugal u 2017., uz očekivanje da je Francuska korigirala svoj prekomjerni deficit u 2017., Španjolska će biti jedina zemlja europodručja koja će podlijegati EDP‑u u 2018. S druge strane, negativno je što je usklađenost sa zahtjevima povezanima sa strukturnim fiskalnim naporima predviđenima preventivnim dijelom SGP‑a bila općenito relativno slaba, što potvrđuje i ekonomska prognoza Europske komisije iz jeseni 2017.

Sve u svemu, iskustvo krize pokazalo je da su fleksibilnija gospodarstva otpornija na šokove i da se obično brže oporavljaju i imaju viši dugoročni rast. Nadalje, zemlje europodručja koje su reformirale svoja tržišta proizvoda i/ili rada otad ostvaruju dobre rezultate; puni učinci još se materijaliziraju, a potpomognuti su i povoljnim financijskim i makroekonomskim politikama.

Iako se gospodarski oporavak nastavlja i postaje sveobuhvatniji, moglo bi se učiniti više da se prevladaju ključne prepreke rastu europodručja koji bi bio više održiv i uključiv, primjerice strukturne reforme za poticanje rasta proizvodnosti rada – ključnog činitelja za poboljšanje životnog standarda^[2] – ili mjere za olakšavanje oporavka bilanca i povećanu djelotvornost sudskih i izvansudskih postupaka.^[3]

Kao što je navedeno u Okviru 3., dokazi upućuju na to da monetarna akomodacija ne koči provođenje reforma, ali je manje vjerojatno da će velike reforme biti provedene u blažem makroekonomskom okružju s manje vanjskih pritisaka. Istodobno se prepreke provođenju reforma, posebice politička ograničenja i interesne skupine, još smatraju važnima.^[4]

U procjeni provedbe reforma na osnovi svojih preporuka specifičnih za određenu zemlju za 2017., Europska komisija zaključila je da je vrlo mali broj preporuka specifičnih za određenu zemlju „poštovan u potpunosti” ili da je ostvaren „znatan napredak” u njihovoj provedbi, a za veliku većinu zabilježen je „određeni napredak”, „ograničen napredak” ili „bez napretka”. To znači da ima dosta prostora za daljnji napredak u provedbi reforma.

Financijska i monetarna kretanja

U 2017. financijska tržišta europodručja uglavnom su bila pod utjecajem pozitivnih makroekonomskih izgleda i kontinuirane akomodacije monetarne politike koju je provodio ESB. Zbog toga su kamatne stope na tržištu novca i prinosi na dugoročnije obveznice ostali na vrlo niskim razinama. Nadalje, cijene vlasničkih vrijednosnih papira banaka i nefinancijskih društava znatno su porasle jer su poboljšani makroekonomski izgledi pridonijeli većim očekivanjima glede zarada i povećanoj sklonosti preuzimanju rizika. Rast novčane mase bio je snažan, a postupan oporavak kreditnog rasta nastavio se.

Kamatne stope na novčanom tržištu europodručja stabilizirale su se na vrlo niskim razinama

U okružju nepromijenjenih ESB‑ovih kamatnih stopa monetarne politike i nastavka akomodacije monetarne politike tijekom cijele 2017., kamatne stope na novčanom tržištu i nadalje su bile iznimno niske.

Prosječna eurska prekonoćna kamatna stopa (EONIA) ostala je stabilna i iznosila prosječno oko –36 baznih bodova (vidi Grafikon 14.), a tromjesečna europska međubankovna kamatna stopa (EURIBOR) neznatno je pala i stabilizirala se na razini od oko –33 bazna boda. To je bilo u skladu s uzlaznim trendom viška likvidnosti kod bankarskog sektora europodručja, koji je bio posljedica nestandardnih mjera monetarne politike ESB‑a. Višak likvidnosti porastao je tijekom godine za 600 mlrd. EUR i dosegnuo razine od oko 1.800 mlrd. EUR do kraja 2017. (vidi i odjeljak 2.3.). Na osiguranom tržištu novca kamatne stope na repo ugovore za kolateral koji su izdale vlade zemalja europodručja i nadalje su bile na različitim razinama. Neke kamatne stope na repo ugovore bile su blizu stope na ESB‑ovu stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke, a neke su bile znatno niže od te stope, odražavajući različite tržišne uvjete u svakom segmentu. Primjerice, snažna potražnja za visokokvalitetnim kolateralom odražavala se u znatnim promjenama stopa na kraju svakog tromjesečja.

Prinosi na državne obveznice europodručja ostali su uglavnom stabilni, a cijene vlasničkih vrijednosnih papira znatno su porasle

Prinosi na državne obveznice europodručja bili su uglavnom stabilni u 2017., ali prosječno viši nego u 2016., odražavajući neto učinak postupnog jačanja domaćih i globalnih makroekonomskih izgleda (vidi Grafikon 15.), s tim povezano ublažavanje rizika deflacije i kontinuiranu akomodaciju monetarne politike ESB‑a. Prosječan prinos na desetogodišnje državne obveznice europodručja ponderiran BDP‑om iznosio je 1,0 % 29. prosinca 2017., što je jednako prosječnoj razini zabilježenoj u prosincu 2016. Razlika prinosa na desetogodišnje državne obveznice europodručja i desetogodišnje njemačke državne obveznice smanjila se, posebice za Portugal i Grčku, u kontekstu poboljšanja njihova kreditnog rejtinga tijekom 2017.

Cijene vlasničkih vrijednosnih papira europodručja snažno su porasle u 2017. u uvjetima poboljšanoga domaćega i globalnoga gospodarskog rasta i niske razine kamatnih stopa. Preciznije rečeno, široki indeks cijena vlasničkih vrijednosnih papira nefinancijskih društava porastao je za 12 % tijekom 2017., a indeks cijena vlasničkih vrijednosnih papira banaka porastao je za 14 %. Cijene vlasničkih vrijednosnih papira nefinancijskih društava u Sjedinjenim Američkim Državama rasle su malo brže od cijena u europodručju zbog očekivanoga pozitivnog učinka planiranih smanjenja poreza na dobit na zarade. Ipak, u Sjedinjenim Američkim Državama i u europodručju premija za rizik vlasničkih vrijednosnih papira^[33], kojom se mjeri višak povrata koji ulagači zahtijevaju za držanje vlasničkih vrijednosnih papira umjesto dugoročnih obveznica, i nadalje je bila znatno viša nego prije početka financijske krize u 2008.

Tokovi vanjskog financiranja nefinancijskih društava i kućanstava ojačali su

Sveukupno gledajući, uvjeti financiranja i nadalje su podupirali poslovna ulaganja. U 2017. tokovi vanjskog financiranja nefinancijskih društava ojačali su i premašili prosječnu razinu zabilježenu u 2016. (vidi Grafikon 17.). S dugoročnijeg stajališta, oporavak tokova vanjskog financiranja nefinancijskih društava s najnižih razina zabilježenih u četvrtom tromjesečju 2013. još podupiru: (i) povoljni troškovi financiranja, uključujući ublažavanje kreditnih uvjeta banaka, (ii) daljnja ekspanzija gospodarske aktivnosti i (iii) velik broj spajanja i pripajanja. Usto, akomodativna monetarna politika ESB‑a također je pridonijela stvaranju povoljnih uvjeta za pristup nefinancijskih društava tržišnom financiranju. Posebice, program kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća (CSPP), koji je uveden u lipnju 2016., podupirao je neto izdavanje dužničkih vrijednosnih papira nefinancijskih društava (vidi odjeljak 2.2.).

Nebankovni izvori financiranja postali su znatno važniji od početka krize.^[34] Neto tokovi kredita monetarnih financijskih institucija smanjivali su se i postali negativni u nekim godinama tijekom i nakon krize, dok su tokovi financiranja iz drugih izvora (npr. izdavanje dionica koje kotiraju na burzi i dionica koje ne kotiraju na burzi te dužničkih vrijednosnih papira) ostali pozitivni. Rastući udio nebankovnog financiranja u ukupnom financiranju nefinancijskih društava europodručja odražava cikličke i strukturne činitelje (vidi Okvir 4.). S obzirom na to, neto tokovi kredita monetarnih financijskih institucija nefinancijskim društvima ponovo su pozitivni od 2014.

U smislu stanja, krediti su i nadalje najvažniji instrument financiranja koji nudi cjelokupni financijski sektor europodručja, a na njih se odnosilo oko 56 % ukupnih kredita odobrenih nefinancijskim društvima u trećem tromjesečju 2017. Na dionice koje kotiraju na burzi koje drži financijski sektor odnosilo se oko 29 % ukupnih dionica koje kotiraju na burzi koje su izdala nefinancijska društva, odnosno malo veći udio nego u 2013. Dužnički vrijednosni papiri koje drži financijski sektor (bez Eurosustava) činili su oko 68 % ukupnih dužničkih vrijednosnih papira koje su nefinancijska društva izdala u trećem tromjesečju 2017., što je također malo više nego u 2013. Monetarne financijske institucije ostale su najvažniji pružatelji kreditnog financiranja nefinancijskim društvima, a odobrile su oko 73 % kredita koje je cjelokupni financijski sektor odobrio nefinancijskim društvima u trećem tromjesečju 2017., iako je taj udio bio malo niži nego 2013.^[35]

Godišnja stopa rasta ukupnih kredita kućanstvima također je ojačala u 2017., a bila je posebno pod utjecajem bankovnih kredita. S obzirom na posebne vrste bankovnih kredita, krediti za kupnju kuće nastavili su davati uvjerljivo najveći doprinos ukupnom porastu kredita kućanstvima. Istodobno se ubrzao rast potrošačkih kredita, a ostalo se kreditiranje smanjilo.

Usto, neto bogatstvo kućanstava snažno je raslo u prva tri tromjesečja 2017. Posebice, kontinuirani rast cijena stambenih nekretnina doveo je do znatnih povećanja vrijednosti imovine kućanstava u obliku nekretnina (vidi Okvir 6.). Porast cijena dionica u 2017. također je povećao vrijednost financijske imovine kućanstava i dao znatan pozitivan doprinos rastu neto bogatstva. Bruto zaduženost kućanstava – mjerena kao postotak nominalnoga bruto raspoloživog dohotka kućanstava – nastavila se smanjivati u 2017., ali je i nadalje bila znatno viša od svoje prosječne razine u pretkriznom razdoblju.

Rast novčane mase ostao je uglavnom stabilan

U 2017. rast najširega monetarnog agregata i nadalje je bio robustan (vidi Grafikon 18.). U prosincu 2017. godišnji rast M3 dosegnuo je 4,6 %, a na kraju 2016. iznosio je 5,0 %. Rast najširega monetarnog agregata zabilježen 2017. bio je u skladu s postojanim tempom monetarne ekspanzije od sredine 2015. Rast M3 i nadalje je bio pod utjecajem svojih najlikvidnijih komponenata, s obzirom na niske oportunitetne troškove držanja likvidnih depozita u okružju koje su obilježile vrlo niske kamatne stope i ravna krivulja prinosa. Kontinuirana ekspanzija gospodarske aktivnosti i nestandardne mjere ESB‑a, posebice njegov program kupnje vrijednosnih papira (APP), bile su dodatni važni pokretači monetarnih kretanja u europodručju. Rast M1, koji je bio pod povoljnim utjecajem intenzivnijeg rasta prekonoćnih depozita kućanstava i nefinancijskih društava, ostao je uglavnom nepromijenjen i iznosio 8,6 % u prosincu 2017., u usporedbi s 8,8 % u prosincu 2016.

Domaće protustavke ponovo su najsnažnije poticale rast najširega monetarnog agregata

Kupnje državnih obveznica (vidi crvene stupce u Grafikonu 19.) koje je Eurosustav uglavnom provodio u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora pozitivno su pridonijele rastu monetarnog agregata M3. Od travnja 2017. prosječne mjesečne kupnje u sklopu APP‑a smanjene su za 20 mlrd. EUR, što je dovelo do smanjenja utjecaja tih kupnji na rast monetarnog agregata M3. Nadalje, domaće protustavke osim kredita općoj državi pozitivno su utjecale na rast monetarnog agregata M3 tijekom 2017. (vidi plave stupce u Grafikonu 19.). Tome su pridonijela dva činitelja. Prvo, kontinuirani oporavak kredita privatnom sektoru (vidi Grafikon 18.) pozitivno je utjecao na rast M3. Ova stavka uključuje kredite monetarnih financijskih institucija privatnom sektoru i ulaganja monetarnih financijskih institucija u vrijednosne papire koje je izdao privatni sektor nemonetarnih financijskih institucija europodručja. Ovi vrijednosni papiri također uključuju kupnje dužničkih vrijednosnih papira nemonetarnih financijskih institucija koje Eurosustav provodi u sklopu CSPP‑a. Drugo, postojano smanjenje dugoročnijih financijskih obveza monetarnih financijskih institucija (bez kapitala i pričuva), koje su uključene u domaće protustavke osim kredita općoj državi, pozitivno je utjecalo na rast monetarnog agregata M3. Godišnja stopa promjene tih obveza bila je negativna od drugog tromjesečja 2012., djelomično zbog utjecaja ESB‑ovih ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, koje su možda djelovale kao zamjena za dugoročnije tržišno financiranje. Ovo kretanje djelomično se pripisuje relativno ravnoj krivulji prinosa, povezanoj s mjerama monetarne politike ESB‑a, zbog čega je ulagačima bilo manje povoljno ulagati u dugoročne depozite i bankovne obveznice. Nasuprot tome, prodaje državnih obveznica koje su provodile monetarne financijske institucije europodručja bez Eurosustava pridonijele su negativnoj godišnjoj stopi promjene kredita monetarnih financijskih institucija bez Eurosustava općoj državi te su tako negativno utjecale na rast monetarnog agregata M3 (vidi zelene stupce u Grafikonu 19.). Usto, neto inozemna aktiva monetarnih financijskih institucija nastavila je nepovoljno utjecati na godišnji rast M3 (vidi žute stupce u Grafikonu 19.).

Monetarna politika: strpljenje, ustrajnost i razboritost

Mjere monetarne politike koje je ESB poduzimao posljednjih godina bile su usmjerene na podupiranje gospodarskog oporavka europodručja i povratak inflacije na razinu ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju, što je u skladu sa stabilnošću cijena. Te su se mjere učinkovito prenijele na uvjete financiranja kućanstava i poduzeća. Bilanca Eurosustava nastavila je rasti tijekom 2017., ponajprije zahvaljujući daljnjoj provedbi programa kupnje vrijednosnih papira (APP) i ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

Monetarna politika: vrlo znatna akomodacija

Gospodarski oporavak nastavio je jačati početkom godine, ali je prigušena temeljna inflacija zahtijevala postojanu politiku

Nakon odluka koje je Upravno vijeće donijelo u prosincu 2016., mjere monetarne politike ESB‑a nastavile su se učinkovito prenositi na tržišno financiranje i kreditne uvjete za poduzeća i kućanstva europodručja (vidi odjeljak 2.2.).^[42] Iako su rizici za gospodarske izglede općenito postali manje izraženi početkom godine, i nadalje su bili negativni i uglavnom su se odnosili na globalno okružje, političke neizvjesnosti i kontinuirane bilančne slabosti u nekim sektorima. Usto, izgledi za trend jačanja inflacije još su ovisili o prevladavajućim vrlo povoljnim uvjetima financiranja, koji su uvelike ovisili o akomodativnoj monetarnoj politici.

Unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je vrlo visok stupanj monetarne akomodacije neophodan da bi inflacijski pritisci europodručja ojačali trajno i održivo, unatoč rastućoj otpornosti gospodarskog oporavka. To je zahtijevalo čvrstu politiku Upravnog vijeća, kojom su ponovo potvrđene odluke donesene na njegovu sastanku o monetarnoj politici u prosincu 2016. To je značilo zadržavanje ključnih kamatnih stopa ESB‑a nepromijenjenima (vidi Grafikon 20.) i potvrđivanje namjeravane dinamike i razdoblja kupnji u sklopu APP‑a kao i smjernica Upravnog vijeća o budućoj monetarnoj politici povezanih s kamatnim stopama i APP‑om.

Smjernice buduće monetarne politike mijenjale su se u skladu s poboljšanom procjenom rizika i smanjenom vjerojatnošću nepovoljnih iznimnih okolnosti

Do sredine 2017. gospodarski oporavak dodatno je ojačao, a, prema predviđanjima, rast proizvodnje trebao je biti malo brži nego što se prethodno očekivalo i proširiti se među zemljama i sektorima. U skladu s tim, u lipnju 2017. Upravno vijeće promijenilo je svoju procjenu rizika za izglede za rast u uglavnom uravnotežene. S obzirom na otporniju i robusniju dinamiku rasta, negativni rizici od izvanrednih događaja povezani s izgledima za stabilnost cijena također su se smanjili, čime je uglavnom nestala vjerojatnost vrlo nepovoljnih scenarija, kao što su scenariji povezani s deflacijskim rizicima.

Kako bi uskladilo svoju komunikaciju s poboljšanom procjenom rizika, Upravno vijeće odlučilo je u lipnju 2017. da u svojim smjernicama za buduću monetarnu politiku povezanima s očekivanom putanjom ključnih kamatnih stopa ESB‑a više neće navoditi daljnje smanjenje stopa, što je bilo upućivalo na potencijalnu reakciju politike na vrlo ozbiljne iznimne okolnosti. Međutim, Upravno vijeće istodobno je naglasilo da je potrebno strpljenje kako bi inflacijski pritisci postupno ojačali. Također je ponovilo svoju opredijeljenost da postojano provodi svoje mjere politike radi očuvanja vrlo znatnog stupnja monetarne akomodacije koji je još uvijek potreban da bi se ostvarila postojana prilagodba inflacije.

Davanje smjernica buduće monetarne politike povezanih s razinom kamatnih stopa monetarne politike i brzinom kupnji vrijednosnih papira općenito odražava važnost interakcije pojedinih instrumenata politike u utjecaju na monetarnu politiku. Zaista, različiti elementi sveobuhvatnog paketa mjera monetarne politike međusobno se dopunjavaju i jačaju u očuvanju vrlo akomodativnih uvjeta financiranja potrebnih za podupiranje kontinuiranog povratka inflacije na razine blizu, ali ispod 2 % u srednjoročnom razdoblju. S tim u vezi, smjernice buduće monetarne politike koje je Upravno vijeće iznijelo u 2017. odnosile su se ne samo na uvjete pod kojima bi poticajne mjere bile ukinute već i na redoslijed promjena mjera politike.

Mjere monetarne politike korigirane su u listopadu, uz očuvanje vrlo povoljnih uvjeta financiranja

Najnoviji podatci tijekom trećeg tromjesečja 2017., uključujući makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a iz rujna, i nadalje su upućivali na postojan gospodarski rast koji zahvaća većinu država i sektora. Nesmanjeni zamah rasta nastavio je podupirati uvjerenje Upravnog vijeća da će inflacija postupno krenuti prema srednjoročnoj razini blizu, ali ispod 2 %, pod uvjetom da se očuvaju vrlo povoljni uvjeti financiranja. Istodobno su inflacijska kretanja i nadalje bila prigušena, a mjere temeljne inflacije ni nadalje nisu pokazivale uvjerljive naznake trajnog jačanja. Može se smatrati da prigušena inflacijska kretanja upućuju na još uvijek znatno usporavanje na tržištima proizvoda i rada, unatoč malo povećanom rastu plaća. Stoga je razboritost upućivala na to da je i nadalje potreban znatan stupanj monetarnih poticaja kako bi se osigurala postojana prilagodba inflacije, što je opravdavalo korigiranje instrumenata monetarne politike nakon kraja godine.

U skladu s tim, Upravno vijeće donijelo je u listopadu 2017. niz odluka radi ostvarivanja svog cilja stabilnosti cijena.

• Prvo, ponovilo je da očekuje da će ključne kamatne stope ESB‑a dulje razdoblje ostati na sadašnjim razinama, a zasigurno dosta dulje od razdoblja neto kupnji vrijednosnih papira.
• Drugo, poboljšani gospodarski izgledi i rastuće povjerenje u konvergenciju inflacije omogućili su Upravnom vijeću da smanji intenzitet APP‑a. Kupnje bi se nastavile u mjesečnom iznosu od 30 mlrd. EUR od siječnja 2018. do kraja rujna 2018. ili duže, ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok se ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja. Usto, Upravno vijeće ponovo je navelo da je spremno povećati opseg APP‑a i/ili produljiti razdoblje njegove provedbe ako se pogoršaju izgledi ili ako financijski uvjeti ne budu u skladu s daljnjim napretkom u postojanoj prilagodbi inflacije.
• Treće, Upravno vijeće najavilo je da će se nastaviti s reinvestiranjem glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP‑a u duljem razdoblju nakon završetka neto kupnje vrijednosnih papira, odnosno onoliko dugo koliko to bude potrebno. Očuvanje veličine obujma kupljenih vrijednosnih papira pridonijelo bi održavanju povoljnih likvidnosnih uvjeta i primjerene monetarne politike.
• Četvrto, aukcije s fiksnom kamatnom stopom uz raspodjelu punog iznosa likvidnosti za operacije refinanciranja produljene su najmanje do kraja posljednjeg razdoblja održavanja pričuve u 2019. kako bi se osigurala daljnja neometana provedba monetarne politike, uz istodobno očuvanje povoljnih uvjeta na novčanim tržištima europodručja.

Znatna monetarna potpora koja se nastavlja pružati dodatnim neto kupnjama vrijednosnih papira, velikim obujmom kupljenih vrijednosnih papira, predstojećim reinvestiranjem i smjernicama buduće monetarne politike povezanima s kamatnim stopama, očuvala bi vrlo povoljne uvjete financiranja koji su još uvijek potrebni kako bi se pridonijelo postojanom vraćanju inflacije prema razini ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Učinkovit prijenos mjera monetarne politike ESB‑a

Prijenos mjera monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. nastavio je podupirati uvjete zaduživanja za poduzeća i kućanstva i ojačao kreditne tokove u cijelom europodručju u 2017. Daljnja provedba kupnji vrijednosnih papira u sklopu APP‑a, nepromijenjene niske kamatne stope monetarne politike, smjernice buduće monetarne politike povezane s ta dva instrumenta kao i ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja osigurali su vrlo povoljne uvjete financiranja i ostali ključan činitelj jačanja gospodarskog oporavka u europodručju.

Provedba APP‑a odvijala se neometano i u programima kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora, koji obuhvaćaju program kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABSPP), program kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća (CSPP) i treći program kupnje pokrivenih obveznica (CBPP3), kao i u programu kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP). PSPP se odnosi na obveznice koje izdaju središnja država, regionalna država, agencije i nadnacionalni subjekti europodručja. Prosječan obujam kupnji bio je u skladu s mjesečnim ciljevima koje je odredilo Upravno vijeće, tj. 80 mlrd. EUR mjesečno od siječnja do ožujka i 60 mlrd. EUR mjesečno od travnja do prosinca (vidi Grafikon 21.). Zbog sezonskih fluktuacija tržišne likvidnosti obujam kupnji bio je manji od mjesečnog cilja u kolovozu i prosincu, ali je to neutralizirano malo većim obujmom kupnji u preostalom dijelu godine. Na razini pojedine države, obujam mjesečnih kupnji također se neznatno razlikovao zbog sve veće važnosti reinvestiranja otkupljenih dospjelih obveznica, koje je započelo u ožujku 2017. za vrijednosne papire kupljene u sklopu PSPP‑a. Sveukupno gledajući, mjesečne su kupnje samo relativno neznatno odstupale od ciljanih iznosa. Iznos stanja PSPP‑a, kao relevantnog mjerila za procjenjivanje distribucije obujma kupnji, i nadalje je bio blizu ciljane raspodjele utemeljene na ključu kapitala kada se u obzir uzmu zamjenske kupnje i ublažavanje reinvestiranja dospjelih obveznica.

U posljednjoj operaciji TLTRO‑II, koja je namirena u ožujku 2017., bruto upotrijebljeni iznos dosegnuo je 233,5 mlrd. EUR, što je dovelo do neto povećanja likvidnosti od 204 mlrd. EUR.^[45] U svim operacijama TLTRO‑II (od TLTRO‑II.1 do TLTRO‑II.4) banke europodručja zadužile su se za ukupno 740,2 mlrd. EUR, odnosno 62 % ukupnog iznosa koji je odobren za posudbu od 1.200 mlrd. EUR.

Mjere monetarne politike utječu na gospodarstvo preko triju transmisijskih kanala: signalnoga kanala, kanala ponovnog uravnoteženja portfelja i izravnoga kanala prijenosa.^[46] Prvo, APP je podupirao vjerodostojnost smjernica buduće monetarne politike ESB‑a u vezi s njegovim očekivanjem da ključne kamatne stope zadrži na sadašnjim razinama u duljem razdoblju. Negativna kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke također je pojačala učinak APP‑a na cjelokupnu krivulju prinosa jer je smanjila komponentu očekivanja kod dugoročnijih kamatnih stopa. Drugo, APP je potaknuo ulagače da ponovno uravnoteže svoje portfelje prema rizičnijim tržišnim segmentima. Daljnja provedba kupnji vrijednosnih papira nadomjestila je ulaganja u srednjoročne i dugoročne obveznice pričuvama središnje banke koje drži bankarski sektor, što upućuje na smanjenje rizika trajanja za ulagače (vidi odjeljak 2.3.). Istodobno je smanjenje terminskih premija stvorilo poticaje za raspoređivanje ulaganja u drugu imovinu, kao što su krediti kućanstvima i poduzećima. Time se osigurava transmisija mjera monetarne politike i na dužnike koji nemaju izravan pristup tržištima kapitala. Naposljetku, ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja učinkovite su preko izravnog mehanizma prijenosa. Kamatne stope koje banke trebaju platiti za ta sredstva ovise o odobravanju kredita poduzećima i kućanstvima, čime se osigurava prijenos povoljnih uvjeta financiranja. Nadalje, dodatna neto likvidnost pomogla je smanjiti granične troškove financiranja banaka sudionica.

Mjere monetarne politike koje je ESB uveo u lipnju 2014. zajedno su imale znatan pozitivan učinak na gospodarske rezultate u europodručju. Procjenjuje se da je ukupni učinak na rast realnog BDP‑a europodručja i inflaciju europodručja – u oba slučaja – kumulativno iznosio oko 1,9 postotnih bodova između 2016. i 2020.^[47]

Mjere ESB‑a održavale su vrlo povoljne uvjete financiranja

Mjere monetarne politike ukorijenile su tržišne stope na niskim razinama. Kratkoročne kamatne stope na novčanom tržištu europodručja i prinosi na dugoročnije državne obveznice bili su relativno stabilni tijekom godine (vidi odjeljak 1.3.). Ovi uvjeti preneseni su na uvjete financiranja u širem gospodarstvu preko tri navedena transmisijska kanala.

Troškovi financiranja banaka ostali su vrlo povoljni tijekom 2017., znatno niže od razina prije pokretanja ESB‑ova paketa ublažavanja kreditnih uvjeta u lipnju 2014. (vidi Grafikon 22.). Razlike prinosa na obveznice koje izdaju banke europodručja nastavile su se znatno smanjivati (vidi Grafikon 23.). To kretanje bilo je potpomognuto posljednjom operacijom TLTRO‑II u ožujku, kada su banke mogle zamijeniti dio tržišnog financiranja financiranjem pomoću TLTRO‑a. Ova kretanja zajedno su nastavila smanjivati ukupne troškove financiranja banaka i dovele do smanjenja različitosti troškova financiranja među bankama koje se nalaze u različitim zemljama europodručja.

Sve manji troškovi financiranja za banke također su stvorili dodatne pritiske na smanjenje troškova refinanciranja preko izravnoga kanala prijenosa kao i nižih nerizičnih stopa. Složene kamatne stope za kredite nefinancijskim društvima i kućanstvima snizile su se više od referentnih tržišnih stopa od najave ESB‑ovih mjera ublažavanja kreditnih uvjeta. Kamatne stope banaka za kredite nefinancijskim društvima i kućanstvima smanjile su se za 123 odnosno 108 baznih bodova između lipnja 2014. i prosinca 2017. Na nefinancijska društva s izravnim pristupom tržištima kapitala također su povoljno djelovali niži prinosi na korporativne obveznice koje je donio CSPP. Razlike prinosa na obveznice nefinancijskih društava s investicijskim rejtingom pale su za 26 baznih bodova tijekom 2017., u skladu s kretanjima za banke i osiguravatelje (vidi Grafikon 23.). Ti su se učinci također proširili na korporativne obveznice bez investicijskog rejtinga, koje nisu prihvatljive za kupnje u sklopu CSPP‑a, jer su ulagači prilagođavali svoje portfelje.^[48]

Oporavak kreditnog rasta napreduje

Kontinuirano poboljšavanje kreditnih uvjeta u europodručju odražavalo se ne samo u nižim kamatnim stopama i razlikama prinosa već i u rastućem obujmu kredita privatnom sektoru i stabilnom pristupu tržištu obveznica za poduzeća. Banke koje sudjeluju u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju navele su da su dodatnu likvidnost stvorenu APP‑om uglavnom upotrijebile za odobravanje kredita, što upućuje na to da se ponuda kredita nastavila poboljšavati u 2017.^[49] Nadalje, povećala se neto potražnja za kreditima, a banke su ublažile standarde odobravanja kredita i sveukupne uvjete za nove kredite, posebice za kredite kućanstvima. Zbog toga je nastavljen postupan oporavak kreditiranja privatnom sektoru europodručja. Istodobno, unatoč određenom napretku, konsolidacija bilanca banaka i još uvijek visoke razine neprihodonosnih kredita u nekim zemljama nastavili su ograničavati kreditni rast.

Godišnja stopa rasta bankovnih kredita nefinancijskom privatnom sektoru, koji obuhvaća kućanstva i nefinancijska društva, bila je 2,8 % u prosincu 2017., što je povećanje u odnosu na 2,2 % u prosincu 2016. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima porasla je na 2,9 %, dok je godinu dana prije iznosila 2,3 %, a godišnji rast kredita kućanstvima porastao je s 2,0 % u prosincu 2016. na 2,8 % u prosincu 2017. Izdavanje obveznica nefinancijskih društava sa sjedištem u europodručju i nadalje je bilo stabilno, a nova izdanja nominirana u eurima dosegnula su 199 mlrd. EUR, u usporedbi s 193 mlrd. EUR tijekom 2016. (vidi Grafikon 25.). Pristup nefinancijskih društava tržištu kapitala i nadalje je bio poduprt neto kupnjama korporativnih obveznica u sklopu CSPP‑a.

Mjere monetarne politike ESB‑a također su znatno poboljšale kreditne uvjete za mala i srednja poduzeća, koja obično nemaju izravan pristup tržištima obveznica. Posljednji rezultati Ankete o pristupu financiranju poduzeća u europodručju (SAFE) upućivali su na dodatna poboljšanja uvjeta vanjskog financiranja, čime se nastavio trend zabilježen u prethodnim anketama.^[50] Mala i srednja poduzeća potvrdila su bolju dostupnost financiranja banaka, uključujući povećanu spremnost banaka da odobravaju kredite po nižim kamatnim stopama. Mala i srednja poduzeća u svim velikim zemljama europodručja zabilježila su pozitivne neto promjene u dostupnosti bankovnih kredita. Prvi put od pokretanja SAFE‑a, mala i srednja poduzeća smatrala su da su opći gospodarski izgledi pogodni za dostupnost vanjskog financiranja. Troškovi financiranja malih i srednjih poduzeća također su se smanjili. Razlika između kamatnih stopa na vrlo male kredite i kamatnih stopa na velike kredite smanjila se za 118 baznih bodova između kraja svibnja 2014. i prosinca 2017.

Kretanja u bilanci Eurosustava

Veličina i sastav bilance Eurosustava

Od početka financijske krize u 2007. i 2008. Eurosustav je provodio različite standardne i nestandardne mjere monetarne politike, koje su imale izravan utjecaj na veličinu i sastav bilance Eurosustava tijekom vremena. Te mjere uključivale su kolateralizirane operacije kojima se osigurava financiranje drugim ugovornim stranama s početnim dospijećem do četiri godine, kao i kupnje vrijednosnih papira na različitim tržišnim segmentima, radi poboljšanja transmisije monetarne politike i ublažavanja uvjeta financiranja u europodručju. Do kraja 2017. veličina bilance Eurosustava dosegnula je dosad najveći iznos od 4,5 bil. EUR, što je 0,8 bil. EUR više nego na kraju 2016.

Prošireni program kupnje vrijednosnih papira i raspodjela posljednje ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja u ožujku 2017. dovele su do ekspanzije i promjene sastava bilance. Na kraju 2017. na stavke povezane s monetarnom politikom na strani imovine odnosilo se 3,2 bil. EUR ili 70 % ukupne imovine u bilanci Eurosustava, što je povećanje u odnosu na 61 % na kraju 2016. To je uključivalo kredite kreditnim institucijama europodručja, koji su iznosili 17 % ukupne imovine (povećanje u odnosu na 16 % na kraju 2016.) i vrijednosne papire koji se drže za potrebe monetarne politike, na koje se odnosilo oko 53 % ukupne imovine (povećanje u odnosu na 45 % na kraju 2016.), kao što pokazuje Grafikon 26. Ostala financijska imovina uglavnom je obuhvaćala: (i) devizna sredstva i zlato koje drži Eurosustav, (ii) portfelje nominirane u eurima koji se ne drže za potrebe monetarne politike i (iii) likvidnosnu podršku u nuždi koju su neke nacionalne središnje banke Eurosustava osigurale solventnim financijskim institucijama koje su se suočile s privremenim likvidnosnim problemima. Na ostalu financijsku imovinu primjenjuju se interni izvještajni zahtjevi Eurosustava i ograničenja koja posebice proizlaze iz zabrane monetarnog financiranja i zahtjeva da ta imovina ne bi smjela utjecati na monetarnu politiku, kako je navedeno u različitim pravnim tekstovima.^[51]

Na strani obveza glavni učinak zamijećen je u sredstvima pričuva drugih ugovornih strana, koja su se zbog nastavka akomodativne monetarne politike u 2017. povećala za 0,6 bil. EUR i dosegnula 1,9 bil. EUR te činila 42 % pasivne strane bilance na kraju 2017., što je povećanje u odnosu na 36 % na kraju 2016. Udio novčanica u optjecaju relativno se smanjio na 26 % (u usporedbi s 31 % na kraju 2016.), iako su novčanice porasle u apsolutnom iznosu u skladu s prijašnjim trendom rasta. Na ostale obveze, uključujući kapital i račune revalorizacije, odnosilo se 32 %, što je smanjenje u odnosu na 33 % na kraju 2016., ali su u apsolutnom iznosu te obveze porasle za 0,2 bil. EUR (vidi Grafikon 26.).

Prosječno dospijeće portfelja i distribucija po imovini i jurisdikcijama

Od početka APP‑a, ESB jednom tjedno objavljuje kretanje stanja po različitim programima koji čine APP. Usto, ESB mjesečno objavljuje raščlambu stanja po kupnjama na primarnim i sekundarnim tržištima za CBPP3, ABSPP i CSPP. U sklopu PSPP‑a, ESB osigurava podatke o stanjima vrijednosnih papira po zemlji izdavatelja^[52], uključujući ponderirano prosječno dospijeće.

Na kraju 2017. APP je iznosio 2,3 bil. EUR.^[53] U tom iznosu na stanje ABSPP‑a odnosilo se 25 mlrd. EUR (1 % ukupnog portfelja APP‑a), a na stanje programa CBPP3 odnosilo se 241 mlrd. EUR (11 % ukupnog portfelja APP‑a). Među programima kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora CSPP je najviše pridonio APP‑u u 2017., s 82 mlrd. EUR neto kupnji. Time je stanje CSPP‑a dosegnulo 132 mlrd. EUR ili 6 % ukupnog stanja APP‑a. U 2017. ESB je počeo objavljivati potpuni popis svih stanja CSPP‑a, uključujući imena izdavatelja, datume dospijeća i kuponske stope na obveznice, kao i agregatne podatke o stanjima CSPP‑a po zemlji rizika, rejtingu i sektoru. Kupnje CSPP‑a provode se na osnovi referentne vrijednosti koja odražava proporcionalnost svih prihvatljivih nepodmirenih izdanja. To upućuje na to da tržišna kapitalizacija osigurava ponder za svaku različitu jurisdikciju izdanja unutar referentne vrijednosti.

PSPP je činio najveći dio APP‑a, u iznosu od 1,9 bil. EUR, a na njega se odnosilo 83 % ukupnih vrijednosnih papira koji se drže u sklopu APP‑a, u usporedbi s 82 % na kraju 2016. U sklopu PSPP‑a raspodjela kupnji na jurisdikcije određuje se prema ključu kapitala ESB‑a. Unutar pojedinačnih kvota koje su im dodijeljene ESB i nacionalne središnje banke europodručja mogu fleksibilno birati između kupnje vrijednosnih papira središnjih, regionalnih i lokalnih država, vrijednosnih papira koje su izdale određene agencije s poslovnim nastanom u odgovarajućim jurisdikcijama i, ako je to potrebno, vrijednosnih papira koje su izdale nadnacionalne institucije.

Ponderirano prosječno dospijeće PSPP‑a iznosilo je 7,7 godina na kraju 2017., što je malo manje od 8,3 godine na kraju 2016., uz određene razlike među jurisdikcijama. Smanjenje ponderiranoga prosječnog dospijeća ponajprije je odraz odluka Upravnog vijeća iz prosinca 2016. o (i) smanjenju najmanjega preostalog dospijeća prihvatljivih vrijednosnih papira u sklopu PSPP‑a s dvije godine na godinu dana te (ii) dopuštanju kupnji vrijednosnih papira s prinosom do dospijeća nižim od kamatne stope ESB‑a na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke, u mjeri u kojoj je to potrebno.

Rok dospijeća imovine koju Eurosustav kupuje važan je zbog dva razloga: s jedne strane, on omogućuje da se kamatni rizik apsorbira s tržišta, što potiče ulagače da ponovno uravnoteže svoje portfelje; s druge strane, cilj Eurosustava jest ostvariti tržišno‑neutralnu raspodjelu imovine kupnjom vrijednosnih papira svih prihvatljivih dospijeća u svim jurisdikcijama tako da odražava sastav tržišta državnih obveznica europodručja.

Eurosustav reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP‑a. Reinvestiranje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora nastavilo se u 2017. i dosegnulo 24,3 mlrd. EUR, a reinvestiranja u sklopu PSPP‑a započela su u ožujku 2017. i dosegnula 24,9 mlrd. EUR tijekom godine. Odražavajući sve veću važnost reinvestiranja, ESB je u studenome 2017. počeo objavljivati očekivane mjesečne iznose otkupa za APP u neprekinutom dvanaestomjesečnom razdoblju.

Vrijednosni papiri kupljeni u sklopu APP‑a raspoloživi su za pozajmljivanje kako bi se poduprla likvidnost tržišta obveznica i repo ugovora, bez pretjeranog ograničavanja uobičajene aktivnosti na repo tržištu. ESB mjesečno objavljuje agregatni mjesečni prosječni iznos pozajmljenih vrijednosnih papira za Eurosustav. Kako bi se dodatno ublažio nedostatak kolaterala na tržištu, Eurosustav je u prosincu 2016., osim vrijednosnih papira, koji su prije bili jedini prihvaćeni oblik kolaterala, počeo prihvaćati ograničene iznose gotovine kao kolaterala za operacije kreditiranja. ESB mjesečno objavljuje i podatke o agregatnom mjesečnom prosječnom iznosu primljenoga gotovinskoga kolaterala.

Kretanja operacija refinanciranja Eurosustava

Nepodmireni iznos operacija refinanciranja Eurosustava povećao se za 168,3 mlrd. EUR od kraja 2016. i dosegnuo 764,0 mlrd. EUR na kraju 2017. To se uvelike može pripisati raspodjeli od 233,5 mlrd. EUR u posljednjoj operaciji TLTRO‑II u ožujku 2017., koja je, unatoč tome što su je djelomično neutralizirali obujam glavnih operacija refinanciranja i otplate TLTRO‑I u 2017., dovela do znatnog neto povećanja preostalog iznosa likvidnosti. Ponderirano prosječno dospijeće likvidnosti osigurane preko obratnih transakcija za puštanje likvidnosti smanjilo se s oko tri godine na kraju 2016. na oko 2,7 godina na kraju 2017. S obzirom na to da je raspodjela posljednje ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja (s početnim dospijećem od četiri godine) bila provedena početkom 2017. (u ožujku), ponderirano prosječno dospijeće operacija refinanciranja Eurosustava smanjivalo se u preostalom dijelu godine.

Europski financijski sektor: otporan, ali suočen s izazovima

ESB procjenjuje kretanja financijske stabilnosti u europodručju i financijskim sustavima EU‑a radi utvrđivanja mogućih ranjivosti i izvora sistemskog rizika. ESB također pruža analitičku potporu Europskom odboru za sistemske rizike (ESRB) u području financijske stabilnosti i daje svoj doprinos važnim regulatornim inicijativama. Pojava mogućih sistemskih rizika rješava se primjenom makrobonitetnih politika.

ESB provodi te zadaće zajedno s ostalim središnjim bankama Eurosustava i Europskim sustavom središnjih banaka (ESSB). Unutar ESB‑a makrobonitetna i mikrobonitetna funkcija usko surađuju na utvrđivanju glavnih rizika i ranjivosti u europskom financijskom sektoru i na regulatornim pitanjima.

Rizici i ranjivosti financijskog sustava europodručja

ESB iznosi analizu sistemskih rizika u polugodišnjem Pregledu financijske stabilnosti (engl. Financial Stability Review).^[54] U 2017. većina je pokazatelja sistemskog stresa u europodručju ostala ograničena (vidi Grafikon 27.), što upućuje na to da se situacija vezana uz financijsku stabilnost razvijala u pozitivnom smjeru u izvještajnoj godini. Poboljšani gospodarski uvjeti u europodručju podržavali su tijekom 2017. tržišta imovine i pridonosili maloj kolebljivosti među kategorijama imovine (vidi također odjeljak 1.). Stres je u bankarskom sektoru europodručja ostao nizak jer su ulagači očekivali da će se profitabilnost banaka poboljšati zbog većeg obujma kredita i kreditnih marža ako se izgledi za gospodarski rast nastave poboljšavati i kamatne stope porastu. S druge strane, na tržištima je državnih obveznica početkom 2017. zabilježen porast sistemskog stresa, djelomično zbog većih političkih neizvjesnosti u nekim zemljama europodručja. Izborni rezultati u najvećim zemljama europodručja postupno su ublažili te neizvjesnosti, što je rezultiralo padom pokazatelja stresa na tržištima državnog duga u drugoj polovini 2017. Pokazatelji sistemskog rizika u europodručju ostali su inače prigušeni, unatoč elementima velike geopolitičke neizvjesnosti na globalnoj razini, na primjer u odnosu na povećane tenzije na Korejskom poluotoku.

U takvom su okružju 2017. utvrđena četiri glavna rizika za financijsku stabilnost europodručja.

Prvo, mogućnost iznenadnoga i znatnoga ponovnog određivanja cijene globalne premije za rizik bila je glavni rizik i u 2017. U cijeloj je godini zabilježena općenito niska kolebljivost na financijskim tržištima, povećana su vrednovanja imovine i smanjena je premija za rizik na nekim tržištima, što upućuje na povećano preuzimanje rizika. Posebno su razlike prinosa za najrizičnije izdavatelje na tržištima obveznica ostale vrlo niske, što održava uvjerenje tržišnih sudionika da postoji mala vjerojatnost nastanka slabosti. Premda je dio tih kretanja bio povezan s poboljšanjem makroekonomskih uvjeta i kao takav poduprt fundamentima, sve je više bilo znakova da financijska tržišta možda nisu potpuno pripravna na mogućnost brze promjene raspoloženja na tržištu.

Drugi se glavni rizik odnosio na izglede za profitabilnost banaka u europodručju. Profitabilnost banaka u europodručju blago se poboljšala zahvaljujući porastu nekamatnih prihoda. Povrat na kapital banaka iznosio je 3,2 % u prva tri tromjesečja 2017., u usporedbi s 2,5 % u istom razdoblju prethodne godine. Solventnost se također nastavila poboljšavati, pri čemu je stopa redovnoga osnovnog kapitala iznosila 14,5 % u trećem tromjesečju 2017., dakle porasla je u odnosu na 13,9 % u 2016.^[55]

ESB‑ove mjere monetarne politike mogle bi utjecati na profitabilnost banaka preko dva glavna kanala. Prvo, okružje niskih kamatnih stopa pridonosi smanjenju kamatne marže banaka, pri čemu se smanjuje neto kamatni prihod. Drugo, negativna kamatna stopa na ESB‑ovu stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke dovodi do izravne naknade za višak likvidnosti u cijelom bankovnom sustavu europodručja. Međutim, takvi su negativni aspekti do ovog trenutka općenito bili poništavani pozitivnim učincima koje solidna i sveobuhvatna gospodarska ekspanzija ima na profitabilnost banaka. Osobito se troškovi rezervacija banaka smanjuju kako raste kreditna kvaliteta zajmoprimca zbog poboljšanja gospodarskih izgleda. Osim toga, većoj profitabilnosti banaka pridonose povećanje obujma kredita u uvjetima gospodarskog oporavka i kapitalni dobitci zbog rastućih cijena imovine. Naposljetku, iako postoji rigidnost prema dolje kamatnih stopa na depozite malih klijenata, depoziti velikih klijenata, posebno oni nerezidenata, često se remuneriraju po negativnim stopama, pri čemu se ublažava učinak snižavanja negativnih nominalnih kamatnih stopa na neto kamatni prihod banaka. Ukupno gledajući, neto učinak mjera monetarne politike na profitabilnost banaka u europodručju u razdoblju od 2014. do 2017. (vidi Grafikon 28.) ostao je ograničen, premda se neznatno razlikovao među zemljama.

Unatoč ovim pozitivnim kretanjima, izgledi bankarskog sektora ostali su prigušeni. To se ogledalo i u relativno niskim cijenama dionica banaka u europodručju, pri čemu je tržišna vrijednost banaka u europodručju ostala znatno ispod knjigovodstvene vrijednosti. Kolebanja tržišta uglavnom se odnose na dva činitelja. Prvo, brojni strukturni izazovi nastavili su utjecati na troškovnu učinkovitost mnogih banaka iz europodručja kao i na mogućnosti diversifikacije prihoda. Drugo, iako je tijekom godine ostvaren znatan napredak glede rješavanja visokih razina neprihodonosnih kredita (vidi Grafikon 29.), on je ostao neujednačen među bankama i zemljama, pri čemu je kod nekih zabilježeno i zaostajanje. Visoki udjeli neprihodonosnih kredita i nadalje stvaraju pritisak na profitabilnost banaka, izravno preko visokih rezervacija i neizravno jer neprihodonosni krediti troše bilančni kapacitet.

ESB je pridonosio raspravi o tome kako bi se moglo odgovoriti na preostale izazove u bankarskom sektoru. Na primjer, platforma za transakcije neprihodonosnim kreditima mogla bi pridonijeti bržem čišćenju bilanca banaka.^[56] Isto tako, zajednička ulaganja privatnog sektora i države (u skladu s pravilima o državnoj potpori) mogla bi smanjiti informacijske asimetričnosti između potencijalnih kupaca i prodavatelja neprihodonosnih kredita.^[57] Što se tiče strukturnih izazova, daljnja konsolidacija bankarskog sektora i digitalizacija pomogli bi da se poboljša troškovna učinkovitost. Mjere za smanjenje razine neprihodonosnih kredita također bi mogle pomoći da se poveća prekogranična bankovna aktivnost, što bi s druge strane moglo rezultirati većom geografskom diversifikacijom prihoda.^[58] Prekogranična spajanja i pripajanja posebno bi mogla potaknuti integraciju bankarskih poslova s malim klijentima. Dovršetak bankovne unije kao i ostale mjere politike financijskog sektora poput usklađivanja oporezivanja i pravila o insolventnosti bili bi od pomoći u tom smislu.^[59]

Preostala dva utvrđena rizika za financijsku stabilnost proizašla su iz uzroka izvan bankarskog sektora. Prvo, u prvoj su se polovini godine povećale zabrinutosti glede održivosti duga javnog i privatnog sektora, a zatim su se stabilizirale, posebno onda kada su se poboljšali gospodarski izgledi i smanjile neizvjesnosti u vezi s gospodarskim politikama nakon nacionalnih izbora u najvećim zemljama europodručja. Zaduženost privatnog sektora u europodručju ostala je visoka i prema povijesnim i prema međunarodnim standardima, što poduzeća čini posebno ranjivima s obzirom na snažan rast kamatnih stopa. Drugo, u nebankarskom se financijskom sektoru nastavilo širenje investicijskih fondova jer su priljevima davali podršku poboljšani izgledi za gospodarski rast i niska kolebljivost na financijskim tržištima. Investicijski su se fondovi također sve više izlagali dugoročnijim vrijednosnim papirima s nižim rejtinzima, dok su se zaštitni slojevi likvidnosti u obvezničkim fondovima nastavili smanjivati. Priljevi u investicijske fondove i odljevi iz tih fondova posebno mogu biti osjetljivi na promjene raspoloženja na tržištu. Za razliku od UCITS fondova, u europskim propisima trenutačno nisu predviđena stroga zakonska ograničenja za financijsku polugu za alternativne investicijske fondove. Kako bi se spriječilo gomilanje rizika u cijelom sektoru, razvoj okvira za usklađeno provođenje ograničenja za makrobonitetnu polugu za alternativne investicijske fondove i nadalje je ključna inicijativa u procesu proširenja makrobonitetne politike izvan bankarstva.^[60]

Analiza strukture širega financijskog sektora europodručja, kojom su obuhvaćeni osiguravatelji, mirovinski fondovi i bankarski subjekti u sjeni, potvrđuje nastavak širenja nebankarskoga financijskog sektora. Do njega je došlo u okružju kontinuirane racionalizacije aktive bankarskog sektora, što je nedvojbeno nastavilo imati ograničen utjecaj na ukupnu učinkovitost financijskog sustava u kojem je i dalje, ukupno gledajući, prisutan visok omjer troškova i prihoda banaka.^[61]

Makrobonitetna funkcija ESB‑a

Odgovornost za odluke o makrobonitetnim mjerama u europodručju podijeljena je između nacionalnih tijela (nacionalnih nadležnih tijela ili nacionalnih imenovanih tijela) i ESB‑a. Nacionalna su tijela unutar europodručja zadržala ovlast za aktiviranje i provedbu makrobonitetnih mjera. ESB redovito procjenjuje primjerenost tih mjera, o kojima ga nacionalna tijela trebaju pravodobno obavijestiti ESB. ESB može dati prigovor na mjere koje su poduzela nacionalna tijela i ima ovlast primijeniti dodatne zahtjeve glede tih mjera (tj. postrožiti ih ili primijeniti više zahtjeve) za one makrobonitetne instrumente koji su mu dodijeljeni na temelju zakonodavstva EU‑a. Asimetrična priroda ovlasti odražava ulogu koju je ESB dužan ostvarivati kako bi se premostila potencijalna sklonost neaktivnosti na nacionalnoj razini.

U 2017. su ESB i nacionalna tijela nastavili sudjelovati u sveobuhvatnim i otvorenim raspravama, i na tehničkoj razini i na razini politika, o primjeni makrobonitetnih instrumenata i razvoju metoda za procjenu različitih oblika sistemskog rizika. Tim je naporima poboljšan postupak za procjenu adekvatnosti makrobonitetne politike u cijelom europodručju i među pojedinačnim zemljama koje su obuhvaćene europskim nadzorom banaka.

Makrobonitetna politika u 2017.

Tijekom 2017. ESB je nastavio provoditi aktivnosti koje se odnose na jačanje njegove ulogu koordinatora za makrobonitetnu politiku i njegove javne komunikacije o makrobonitetnim pitanjima kako bi povećao transparentnost i naglasio važnost uloge makrobonitetne politike.

ESB je također ispunjavao svoju zakonsku ovlast procjene makrobonitetnih odluka nacionalnih tijela u zemljama obuhvaćenima europskim nadzorom banaka. Tijekom 2017. primio je obavijesti za više od stotinu takvih odluka, od kojih se većina odnosila na određivanje protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala te na određivanje sistemski važnih kreditnih institucija i kalibriranje njihovih zaštitnih slojeva kapitala. Osim toga, ESB je primio obavijesti o primjeni zaštitnog sloja kapitala za sistemski rizik i članka 458. uredbe o kapitalnim zahtjevima u nekim zemljama.

Svih 19 zemalja europodručja tromjesečno procjenjuje sistemske rizike cikličke prirode i određuje razinu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala. Sistemski rizici cikličke prirode ostali su ograničeni u većini zemalja europodručja, a Upravno je vijeće ESB‑a dalo suglasnost za sve odluke o protucikličkim zaštitnim slojevima kapitala koje su nacionalna tijela donijela tijekom godine. Osim Slovačke i Litve sve su druge zemlje donijele odluku o određivanju protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 0 %. Slovačka je u srpnju 2016. uvela protuciklički zaštitni sloj kapitala od 0,5 % s datumom primjene od 1. kolovoza 2017. te ga je zbog kontinuiranog porasta sistemskih rizika cikličke prirode povećala na 1,25 % u srpnju 2017. i za njegovu primjenu odredila 1. kolovoza 2018. Protuciklički zaštitni sloj kapitala od 0,5 % primjenjivat će se u Litvi od 31. prosinca 2018.

U 2017. su ESB, nacionalna tijela i Odbor za financijsku stabilnost, u suradnji s Bazelskim odborom za nadzor banaka, ažurirali godišnju procjenu globalnih sistemski važnih banaka u zemljama europodručja. Slijedom procjene sedam je banaka u Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Nizozemskoj raspoređeno u međunarodno dogovorenu 1., 2. i 3. skupinu globalno sistemski važnih banaka u kojima se primjenjuju stope zaštitnog sloja kapitala od 1,0 %, 1,5 % i 2,0 %.^[64] Te se stope zaštitnog sloja kapitala primjenjuju od 1. siječnja 2019., a uvode se postupno.

ESB je također procijenio odluke nacionalnih tijela o zaštitnim slojevima kapitala za 109 ostalih sistemski važnih institucija.^[65] Upravno je vijeće dalo suglasnost za odluke nacionalnih tijela.

S ciljem povećanja transparentnosti rada na makrobonitetnoj politici ESB je nastavio objavljivati Makrobonitetni bilten (engl. Macroprudential Bulletin) dva puta godišnje. Treći broj ove publikacije dao je uvid u makrobonitetne alate ESB‑a i njegova razmatranja o makrobonitetnim pitanjima s težištem na: (i) ESB‑ovoj metodologiji određivanja donje granice za zaštitne slojeve kapitala za utvrđene ostale sistemski važne institucije, (ii) osiguranju kvalitete testiranja otpornosti na stres, primjenjujući pristup odozgo prema dolje i (iii) izloženosti očekivanoga europskog sustava osiguranja depozita propasti pojedinih banaka i prednostima doprinosa koji se temelje na riziku. U četvrtom broju razmatrani su: (i) kratkoročni učinak minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL) na financijska tržišta i banke s gledišta financijske stabilnosti, (ii) model koji je razvijen radi procjene učinka ovisnosti promjene kapitaliziranosti banaka o tome primjenjuje li se režim sanacije vlastitim sredstvima ili sredstvima poreznih obveznika i (iii) aspekti makrobonitetne politike nedavno objavljenih mišljenja ESB‑a o prijedlozima Europske komisije u vezi s izmjenom bankovnih pravila EU‑a.

ESB je radi daljnjeg unaprjeđenja svoje javne komunikacije u 2017. godini počeo objavljivati na mrežnim stranicama pregled trenutačno aktivnih makrobonitetnih mjera u zemljama koje su obuhvaćene nadzorom banaka ESB‑a. Na mrežnim stranicama ESRB‑a dostupne su iste informacije kao i informacije za države članice EU‑a izvan europodručja.

Suradnja s Europskim odborom za sistemske rizike

ESB je nastavio pružati analitičku, statističku, logističku i administrativnu podršku Tajništvu Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), koje je odgovorno za dnevno poslovanje ESRB‑a. ESB je pridonio ESRB‑ovu kontinuiranom utvrđivanju i praćenju potencijalnih sistemskih rizika. Među ostalim, ESB je bio supredsjedatelj stručne skupine Savjetodavnoga tehničkog odbora ESRB‑a koja je pripremila izvješće pod naslovom „Resolving non‑performing loans in Europe”, objavljeno u srpnju 2017. U izvješću su izdvojena pitanja vezana uz makrobonitetnu i financijsku stabilnost koja su rezultat povišenih razina neprihodonosnih kredita i prepreka za njihovo rješavanje. Izvješće također donosi praktične upute za tvorce politika s obzirom na korake koje je potrebno poduzeti da bi se izradio cjelovit odgovor na pitanje neprihodonosnih kredita.

ESB je također dao svoj doprinos ESRB‑ovu izvješću pod naslovom „Financial stability implications of IFRS 9”, koje je također objavljeno u srpnju 2017. Izvješće je pripremljeno na zahtjev Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta i analizira moguće posljedice uvođenja novoga računovodstvenog standarda, MSFI‑ja (Međunarodni standard financijskog izvještavanja) 9 za financijsku stabilnost. U izvješću se iznosi zaključak da se od MSFI‑ja 9 općenito očekuje da znatno koristi financijskoj stabilnosti jer sadržava rano priznavanje gubitaka po kreditima. U izvješću je ipak utvrđeno nekoliko praktičnih izazova za ostvarivanje očekivanih koristi kao i neki mogući prociklički učinci.

ESB je također dao podršku ESRB‑u pri njegovoj analizi podataka koji su dostupni ESRB‑u na temelju uredbe o infrastrukturi europskog tržišta. U 2017. su objavljena četiri istraživačka rada koja počivaju na tim podatcima.^[66]

Podrobnije informacije o ESRB‑u mogu se pronaći na njegovim mrežnim stranicama i u njegovu Godišnjem izvješću za 2016.

Doprinosi ESB‑a regulatornim inicijativama

U sklopu odgovornosti unutar svojeg mandata ESB je dao znatne analitičke doprinose i doprinose na području politike brojnim regulatornim inicijativama na međunarodnoj i europskoj razini u 2017. Ključna regulatorna pitanja za ESB u 2017. obuhvaćala su: (i) finalizaciju Bazelskog okvira za kapital i likvidnost (Basel III), (ii) reviziju mikrobonitetnih i makrobonitetnih propisa za banke u EU‑u, (iii) reviziju okvira za upravljanje krizama i sanaciju, (iv) rad na dovršetku bankovne unije i (v) uspostavu regulatornog okvira za nebankarske aktivnosti. K tome, ESB je dao doprinos u raspravama o budućem regulatornom okviru EU‑a za oporavak, sanaciju i nadzor središnjih drugih ugovornih strana (vidi odjeljke 4.2. i 9.2.) te u preispitivanju Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS).

Finalizacija Bazelskog okvira za kapital i likvidnost

Skupina guvernera i čelnika nadzora Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS) postigla je 7. prosinca 2017. dogovor o paketu reforma za finalizaciju Basela III. ESB je aktivno sudjelovao u raspravama o politikama za finalizaciju Basela III i u potpunosti sudjelovao u analizi učinaka. Kada je riječ o idućem razdoblju, od ključnog će značenja biti provedba finaliziranog paketa Basel III u svim jurisdikcijama i pozorno praćenje napretka. S tim u vezi ESB smatra važnim održavati visoku razinu međunarodne suradnje koja je obilježila postkrizne aktivnosti jer su globalno dogovoreni standardi ključni za osiguranje financijske stabilnosti.

Revizija mikrobonitetnih i makrobonitetnih propisa za banke u EU‑u

Europska je komisija 23. studenoga 2016. objavila sveobuhvatan paket reforma bankarske regulative kojemu je cilj daljnje povećanje otpornosti bankarskog sektora i promicanje financijske integracije unutar EU‑a.^[67] Prijedlogom se u europsko zakonodavstvo uvode ključni elementi globalnog programa regulatorne reforme. Tim su globalnim standardima obuhvaćeni adekvatnost kapitala banaka i likvidnosni zahtjevi BCBS‑a, poput omjera neto stabilnih izvora financiranja, omjera financijske poluge i osnovnog pregleda knjige trgovanja. Osim toga, prijedlogom se uvode dodatne izmjene u nadzorni okvir u vezi s brojnim pitanjima, uključujući ovlasti dostupne nadzornicima (okvir Stupa 2) i odredbe o izuzećima za kapital, posrednim matičnim društvima, nacionalnim opcijama i diskrecijama, proporcionalnosti i tretmanu grupa iz trećih zemalja.

ESB je u studenome 2017. objavio mišljenje o prijedlozima. U mišljenju je naglašena važnost uvođenja standarda BCBS‑a u zakonodavni okvir EU‑a kako bi se osigurali jednaki uvjeti na globalnoj razini. Osim toga, ESB predlaže uvođenje klauzula o preispitivanju za sve standarde o kojima se vode rasprave na razini BCBS‑a.

Kad je riječ o preispitivanju okvira Stupa 2, ESB drži da prijedlog Komisije glede osnovnih aspekata postavlja prečvrste okvire za nadzorne mjere, premda s pravom zahtijeva daljnju nadzornu konvergenciju. Važno je nadzornicima osigurati dovoljno fleksibilnosti za mjerenje rizika, za određivanje iznosa dodatnih kapitalnih zahtjeva koji će se primjenjivati ovisno o specifičnosti institucije i za zadržavanje diskrecijskog prava odlučivanja o njihovu sastavu.

U paket Komisije uključen je niz prijedloga koji imaju učinak na izvedbu i provedbu makrobonitetnog okvira. Predložene promjene pojašnjavaju prirodu okvira Stupa 2 koja je specifična za institucije, a koji ne bi trebalo primjenjivati za rješavanje sistemskih ili makrobonitetnih rizika. Ove su promjene posebno važne za ESB jer pridonose boljoj razgraničenosti zadaća i instrumenata mikrobonitetnih i makrobonitetnih tijela. Međutim, ESB smatra da je isključivanje Stupa 2 iz makrobonitetnih alata potrebno popratiti ciljanim revizijama makrobonitetnog okvira i da makrobonitetnim tijelima treba osigurati dostatan skup instrumenata kako bi im se omogućilo djelotvorno rješavanje sistemskih rizika.

Revizija okvira za upravljanje krizama i sanaciju

Prijedlogom Komisije o reformama bankarske regulative obuhvaćeno je nekoliko revizija EU‑ova okvira o oporavku i sanaciji s ciljem poboljšanja postojećeg režima, pri čemu se ključna pitanja rješavaju: (i) izmjenom minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL) i primjenom standarda ukupnog kapaciteta pokrića gubitaka (TLAC) za globalne sistemski važne banke, (ii) uvođenjem dviju novih usklađenih ovlasti moratorija za nadležno tijelo i sanacijsko tijelo i (iii) povećanom usklađenošću hijerarhije vjerovnika uvođenjem nove kategorije „nepovlaštenoga” nadređenog duga, koji je rangiran niže nego postojeće nadređene neosigurane obveze, a više nego podređene obveze.

Mišljenja ESB‑a o različitim aspektima prijedloga Komisije objavljena su u ožujku i studenome 2017.

Kad je riječ o izmjeni MREL‑a i provedbi TLAC‑a, za ESB su važni sljedeći aspekti: (i) uvođenje granice sigurnosti u zahtjev za MREL i odustajanje od smjernica za MREL, (ii) jasnija razlika između zadaća i ovlasti sanacijskog tijela i nadzornika glede posebnih pitanja (npr. povreda MREL‑a, određivanje moratorija), (iii) primjena predloženog izuzeća za ograničenja automatskoga najvećeg raspodjeljivog iznosa (NRI) – u slučaju kršenje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj postavljen iznad zahtjeva MREL‑a – u razdoblju od dvanaest mjeseci i (iv) uvođenje odgovarajućega minimalnog prijelaznog razdoblja za sve kreditne institucije za usklađivanje s MREL‑om, koje sanacijsko tijelo produžava od slučaja do slučaja.

Iako uglavnom podržavamo prijedlog Komisije u vezi s dvije nove usklađene ovlasti moratorija, u ESB‑ovu mišljenju od 8. studenoga 2017. predložene su dodatne izmjene glede opsega i trajanja moratorija prije sanacije kao i odvajanje ovlasti moratorija od rane intervencije.

U odnosu na prijedloge za rangiranje neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji, u ESB‑ovu mišljenju od 8. ožujka 2017. predložena je opća prednost deponenata na temelju slojevitog pristupa uvođenjem trećeg reda prvenstva za depozite osim onih koji se trenutačno preferiraju na temelju Direktive o oporavku i sanaciji banaka.

Na međunarodnoj razini ESB je aktivno pridonosio raspravama Odbora za financijsku stabilnost (FSB), što je rezultiralo objavom vodećih načela radi pružanja pomoći nadležnim tijelima pri provedbi FSB‑ova standarda o „internom TLAC‑u” (tj. kapacitetu pokrića gubitaka koji tijela za sanaciju trebaju primijeniti na važne podskupine) i šestog izvješća o provedbi postkriznih sanacijskih reforma.

Rad na dovršetku bankovne unije

ESB je dao doprinos kontinuiranim raspravama o dovršetku bankovne unije. U tom smislu ESB podupire dugoročne ciljeve iz komunikacije Komisije objavljene 11. listopada 2017.

Važno je da budu poduzeti daljnji odlučni koraci za dovršetak bankovne unije kako bi se iskoristile prednosti cjelovite bankovne unije. S tim je u vezi potrebno usporedo unaprjeđivati smanjenje rizika i podjelu rizika jer su to elementi koji se međusobno nadopunjuju. ESB je sudjelovao u raspravama o predloženim mjerama za smanjenje rizika i izdao mišljenja o tom pitanju. Osim toga, postizanje stabilnih uvjeta glede cjelovitoga europskog sustava osiguranja depozita neophodan je element za dovršetak bankovne unije, kao što je navedeno u ESB‑ovu mišljenju. ESB‑u je također važno da što prije bude uspostavljena zajednička zaštita za Jedinstveni fond za sanaciju te on u tu svrhu pruža tehničku pomoć kvantitativnom radu koji je trenutačno u tijeku kako bi se procijenila sposobnost bankarskog sektora da otplaćuje te zaštite. Naposljetku, kad je riječ o neprihodonosnim kreditima, mjere koje ESB poduzima kako bi pomogao da se ovo pitanje riješi, uključuju između ostalog objavu smjernica za banke i poziv za izradu projekta o društvu za upravljanje imovinom koji će se provesti na nacionalnoj razini.

Stvaranje regulatornog okvira za nebankarske aktivnosti

Na globalnoj razini ESB je pridonosio radu pod pokroviteljstvom Odbora za globalni financijski sustav Banke za međunarodne namire vezanom uz funkcioniranje tržišta repo ugovora provodeći detaljnu analizu učinka regulatornih reforma na tržišta repo ugovora. ESB je također aktivno podržavao rad FSB‑a i Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire s ciljem rješavanja strukturnih ranjivosti koje proizlaze iz aktivnosti upravljanja imovinom, s obzirom na rastuću važnost tog dijela financijskog sustava i potrebnu da se poveća broj makrobonitetnih alata za smanjenje rizika za financijsku stabilnost čiji je izvor izvan bankarskog sektora.

Na europskoj je razini Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo objavilo mišljenje o oblikovanju i kalibriranju novog bonitetnog okvira za investicijska društva koji treba biti oblikovan u skladu s različitim poslovnim modelima investicijskih društava i njihovim inherentnim rizicima. ESB podupire rad čiji je cilj osigurati da bonitetnim režimom budu ispravno obuhvaćeni svi rizici koji su relevantni za bonitetni nadzor kao i svi sistemski rizici koje uzrokuju investicijska društva. S tim je u vezi u svojoj komunikaciji koju je objavila 11. listopada 2017. Komisija jasno istaknula da će predložiti da se velika investicijska društva koja obavljaju aktivnosti slične bankarskim aktivnostima smatraju kreditnim institucijama i da podliježu europskom nadzoru banaka.

Preispitivanje Europskog sustava financijskog nadzora

ESB je pridonio raspravama o preispitivanju ESFS‑a. Komisija je donijela paket prijedloga za jačanje ESFS‑a u rujnu 2017. Prijedlozima se mijenjaju propisi kojima se uspostavljaju tri europska nadzorna tijela i ESRB, te modificira Direktiva o osiguranju i reosiguranju (Solventnost II) i uredba o infrastrukturi europskog tržišta II. Opći su ciljevi preispitivanja osigurati pojačanu nadzornu konvergenciju u EU‑u, poboljšati upravljačku strukturu i strukturu financiranja europskih nadzornih tijela, promicati daljnju integraciju tržišta, jačati učinkovitost ESRB‑a i osnažiti makrobonitetnu kooridinaciju. ESB je 2. ožujka 2018. objavio mišljenje o preispitivanju uredbe o ESRB‑u.

Mikrobonitetna funkcija ESB‑a

Tijekom 2017. nadzor banaka ESB‑a nastavio je pridonositi stabilnosti europskoga bankarskog sektora i jednakim uvjetima poslovanja za sve banke u europodručju. Iako su banke u europodručju postale otpornije tijekom proteklih godina, još se suočavaju sa znatnim izazovima.

Visoka razina neprihodonosnih kredita i nadalje je ozbiljan izazov za neke zemlje u europodručju. Oni smanjuju dobit banaka i ograničavaju njihovu sposobnost da financiraju gospodarstvo. Stoga je od samog početka jedan od prioriteta nadzora banaka ESB‑a bilo rješavanje problema neprihodonosnih kredita, te su u 2017. poduzeti važni koraci za ostvarivanje tog cilja. Nadzor banaka ESB‑a u ožujku 2017. objavio je kvalitativne smjernice za banke o postupanju s neprihodonosnim kreditima. S ciljem sprječavanja povećanja nedostatno pokrivenih neprihodonosnih kredita u budućnosti dodatak smjernicama podnesen je na javno savjetovanje u listopadu – prosincu 2017. U njemu su na transparentan način iznesena ESB‑ova opća nadzorna očekivanja glede rezervacija za nove neprihodonosne kredite koja će biti osnova za procjenu politika pojedinačnih banaka koje se odnose na rezervacije.

Sljedeći je izazov rezultat odluke Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Europske unije, a utjecat će na banke i u Ujedinjenoj Kraljevini i u europodručju. ESB je stoga nastojao osigurati da sve pogođene banke imaju uspostavljene odgovarajuće planove za nepredviđene okolnosti. U tu je svrhu ESB razvio politike o pitanjima kao što su odobrenja, interni modeli, unutarnje upravljanje, upravljanje rizicima i planiranje oporavka. Da bi se osigurala transparentnost, objavljena su detaljna često postavljana pitanja na mrežnim stranicama nadzora banaka ESB‑a i održane su radionice s pogođenim bankama iz Ujedinjene Kraljevine i europodručja kako bi ih se informiralo o nadzornim očekivanjima ESB‑a.

S obzirom na važnost internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva banaka, nadzor banaka ESB‑a nastavio je s ciljanom provjerom internih modela u 2017. Ciljanom provjerom internih modela želi se osigurati: (i) da interni modeli banaka zadovoljavaju regulatorne standarde, (ii) usklađenost nadzornog postupanja s internim modelima i (iii) da rezultati internih modela počivaju na stvarnim rizicima, a ne na odabiru modeliranja. Kad bude gotova, ciljana će provjera internih modela povećati povjerenje u primjerenost kapitalnih zahtjeva banaka.

U 2017. ESB je utvrdio da tri velike banke iz europodručja propadaju ili je vjerojatno da će propasti. To su bila prva propadanja značajnih institucija od uspostave jedinstvenoga sanacijskog mehanizma, a novi je sustav položio svoj prvi test. ESB, Jedinstveni sanacijski odbor, Europska komisija i nacionalna sanacijska tijela surađivali su djelotvorno i bez problema.

Međutim, treći stup bankovne unije, tj. europski sustav osiguranja depozita (EDIS) tek treba podići. Depoziti u EU‑u moraju biti podjednako dobro zaštićeni. To je ključno za istinski europski bankarski sektor.

Podrobnije informacije o nadzoru banaka ESB‑a mogu se pronaći u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2017.

Tržišna infrastruktura i plaćanja

Eurosustav ima središnju ulogu u tržišnoj infrastrukturi i plaćanjima glede tri funkcije – kao upravitelj, katalizator i nadzornik. Kao upravitelj i katalizator potiče inovaciju i integraciju tržišne infrastrukture i plaćanja u Europi, dok svojom ulogom nadzornika promiče sigurnost i učinkovitost infrastrukture financijskog tržišta i plaćanja. Općenito, nesmetano funkcioniranje tržišne infrastrukture Eurosustava ključno je za održavanje povjerenja u euro i pružanje potpore operacijama monetarne politike. Eurosustav u odnosu na tržišnu infrastrukturu i plaćanja ima važnu ulogu u osiguravanju stabilnosti europskoga financijskog sustava i poticanju gospodarske aktivnosti.

Inovacija i integracija tržišne infrastrukture i plaćanja

Već više od jednog desetljeća Eurosustav u bliskoj suradnji s Europskom komisijom i privatnim sektorom radi na transformaciji vrlo fragmentirane infrastrukture financijskog tržišta i plaćanja u Europi u integriraniji sustav. Rad na tome traje i nadalje i zahtijeva još napora. No, Eurosustav je trenutno u fazi u kojoj se može primijetiti napredak.

TARGET 2, sustav za namiru na bruto načelu Eurosustava za platne transakcije u eurima, uvelike je pridonio unaprjeđenju europskoga integracijskog procesa, a često ga se naziva „sustav namire u realnom vremenu na bruto načelu (RTGS) za euro”. U studenome 2017. godine obilježeno je deset godina njegova uspješnog rada. Sustav TARGET2 prošle je godine obradio 89 % vrijednosti i 63 % obujma namira ostvarenih putem sustava velikih plaćanja u eurima. To ga čini jednim od najvećih platnih sustava na svijetu i sustavom s vodećim položajem na tržištu u Europi.

Konačni val migracije na sustav TARGET2‑Securities (T2S) označio je kraj projekta koji je omogućio veći stupanj integracije infrastrukture europskog tržišta namire vrijednosnih papira, koje je dotad bilo vrlo fragmentirano. Od kraja listopada 2017. u sustavu T2S djelovao je 21 središnji depozitorij vrijednosnih papira s 20 europskih tržišta. Nakon posljednjeg vala migracije, sustav T2S obrađivao je prosječno 556.684 transakcije dnevno, pri čemu se dnevno namiruje prosječna vrijednost od 812,02 mlrd. EUR^[68].

Uz dovršetak migracije na sustav T2S, Eurosustav u svojoj ulozi katalizatora potiče rad na harmonizaciji na tržištima sustava T2S. Rad na harmonizaciji znatno pridonosi pretvaranju europskog tržišta u istinsko domaće, jedinstveno tržište iz poslijetrgovinske perspektive.

Nadalje, Eurosustav je odobrio prijedloge za harmonizaciju poslovnih procesa i radnih tijekova povezanih s upravljanjem kolateralom. Opsežan rad na harmonizaciji stvorio je osnovu za razvoj sustava upravljanja kolateralom Eurosustava (ECMS), koji je Upravno vijeće ESB‑a odobrilo kao projekt u prosincu 2017. Uspostavljanjem ECMS‑a stvorit će se harmonizirani sustav za provedbu operacija koje uključuju kolateral u Eurosustavu i tako zamijeniti postojeće sustave 19 nacionalnih središnjih banaka za one funkcije koje se mogu uskladiti do pokretanja sustava. Izmjene postojećeg okvira kolaterala provodit će se dosljedno u europodručju. Okvir za kontrolu rizika primjenjivat će se uz primjenu istih podataka. Pokretanje je planirano za studeni 2022.

Dok integracija europskog tržišta napreduje, na području infrastrukture financijskog tržišta i plaćanja odvija se brza tehnološka promjena. Kako bi financijska infrastruktura Eurosustava ostala prikladna u budućnosti, Upravno vijeće odlučilo je u prosincu 2017. da sustave TARGET2 i T2S treba konsolidirati. Ta će konsolidacija značiti veliko unaprjeđenje usluga namire u realnom vremenu na bruto načelu sustava TARGET2. Omogućit će unaprijeđene postupke upravljanja likvidnošću tržišnim sudionicima u Eurosustavu, smanjiti operativne troškove i povećati kiberotpornost (vidi Okvir 8.).

U vezi s konsolidacijom sustava TARGET2 i T2S, Eurosustav razvija paneuropsku uslugu namire trenutnih plaćanja u novcu središnje banke. Usluga namire trenutnih plaćanja sustava TARGET, koja treba početi s radom u studenome 2018., omogućit će trenutnu namiru plaćanja u Europi, čime će se dodatno olakšati integracija i inovacija na tržištu plaćanja malih vrijednosti u eurima.

Stvaranje jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA) integriralo je tržište plaćanja malih vrijednosti u eurima za osnovne instrumente malih plaćanja, čime su se stvorili temelji za razvoj inovativnih platnih rješenja. Eurosustav je u svojoj ulozi katalizatora kontinuirano poticao integraciju i inovaciju na području europskih plaćanja malih vrijednosti. Pod pokroviteljstvom Odbora za plaćanja malih vrijednosti u eurima, foruma na visokoj razini čija je svrha europski dijalog između pružatelja platnih usluga i krajnjih korisnika kojim predsjeda ESB, u studenome 2017. pokrenuta je shema za trenutne kreditne transfere u SEPA‑i. Trenutno se radi i na olakšavanju mobilnih plaćanja između fizičkih osoba, usluga iniciranja plaćanja (u kontekstu revidirane direktive o platnim uslugama – PSD2^[69]), kartične standardizacije, pristupačnosti usluga plaćanja malih vrijednosti za korisnike plaćanja malih vrijednosti i elektroničkom izdavanju računa u Europi.

Dodatno su se istraživale implikacije tehnologije distribuirane glavne knjige za infrastrukturu europskoga financijskog tržišta. Interna skupina ESB‑a zadužena za financijsku tehnologiju prati analitički rad na potencijalnom digitalnom prikazu gotovine. Na razini Eurosustava također se radi na razumijevanju toga kakve implikacije financijska tehnologija može imati za plaćanja, aktivnosti nadzora, provedbu monetarne politike i financijski rizik. Osim toga, provedena je detaljna analiza kojom se istražuje mogu li se određene postojeće funkcionalnosti sustava namire u realnom vremenu na bruto načelu na siguran i učinkovit način provoditi u okružju u kojemu se primjenjuje tehnologija distribuirane glavne knjige^[70]. Iako su serije ispitivanja dale obećavajuće rezultate, nije moguće donijeti izravne zaključke u odnosu na potencijalnu primjenu. Izvještaj o potencijalnom utjecaju tehnologije distribuirane glavne knjige na poslijetrgovinsku harmonizaciju vrijednosnih papira i širu integraciju financijskih tržišta EU‑a^[71] istražuje primjenu tehnologije distribuirane glavne knjige na područjima kao što su konačnost namire, kibersigurnost i izvještavanje, čime se pridonosi diskusiji o načinu na koji se ta tehnologija može iskoristiti u svrhu bolje integracije financijskih tržišta EU‑a.

Sigurnost tržišne infrastrukture i plaćanja

ESB je glavni nadzornik triju sistemski važnih platnih sustava (SIPS): TARGET2, EURO1 i STEP2, dok Banque de France nadzire CORE (FR), četvrti sistemski važan platni sustav u europodručju. Eurosustav je nastavio raditi na prvoj sveobuhvatnoj procjeni za sustave na koje se odnosi Uredba o SIPS‑u. Usto je nastavio i s koordiniranom procjenom sustava plaćanja malih vrijednosti koji nisu sistemski važni te domaćih i međunarodnih shema kartičnih plaćanja, a pokrenuo je i procjenu sheme za trenutne kreditne transfere u SEPA‑i.

Eurosustav je u suradnji s drugim nadležnim tijelima provodio nadzorne aktivnosti nad sustavom T2S kad je on pušten u rad te nadgledao faznu migraciju središnjih depozitorija vrijednosnih papira na sustav T2S.

Što se tiče sustava za namiru vrijednosnih papira, Eurosustav je, u svojstvu središnje emisijske banke za euro, uključen u proces izdavanja odobrenja za središnje depozitorije vrijednosnih papira u skladu s uredbom o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira. Nadalje, Eurosustav je razvio novi režim za utvrđivanje prihvatljivosti sustava za namiru vrijednosnih papira i uspostavio poveznice za njihovu primjenu u kreditnim operacijama Eurosustava. Novi se režim treba uvesti 2018. godine, a znatno se oslanja na postupak odobrenja koji propisuje uredba o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira.

Na području središnjih drugih ugovornih strana Eurosustav je nastavio pridonositi aktivnostima kolegija nadzornih tijela uspostavljenih u skladu s uredbom o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR). Posebno je podržao nacionalna nadležna tijela pri odobravanju proširenja aktivnosti i usluga koje pružaju središnje druge ugovorne strane te značajnih promjena u njihovim modelima.

S obzirom na regulatorni aspekt, u studenom 2017. objavljene su izmjene Uredbe o SIPS‑u te prateće zakonodavstvo o sankcijama i korektivnim mjerama. Glavne izmjene Uredbe o SIPS‑u odnose se na dodatne zahtjeve povezane s ublažavanjem likvidnosnog rizika i kiberotpornošću te dodjelom dodatnih ovlasti nadležnim tijelima.

Na području regulative povezane s plaćanjima malih vrijednosti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u bliskoj je suradnji s ESB‑om, među ostalim, pripremilo nacrt regulatornih tehničkih standarda za pouzdanu autentifikaciju klijenata te zajedničku i sigurnu komunikaciju u skladu s direktivom PSD2. Nakon što budu odobrene, sigurnosne mjere predviđene regulatornim tehničkim standardima primjenjivat će se 18 mjeseci nakon dana stupanja na snagu regulatornih tehničkih standarda.

U budućnosti se očekuje povećanje rizika koje sustavi za obračun, posebno središnje druge ugovorne strane, sa sobom nose za neometano funkcioniranje platnih sustava. Ti bi rizici naposljetku mogli utjecati na primarni cilj Eurosustava, održavanje stabilnosti cijena. Europska komisija je s obzirom na središnje druge ugovorne strane 2017. godine prihvatila dva prijedloga za revidiranu uredbu o infrastrukturi europskog tržišta (vidi i odjeljke 3.3. i 9.2.) Cilj je prvog prijedloga ublažavanje obveza izvještavanja i provođenja obračuna za neke druge ugovorne strane, pri čemu se primjenjuje načelo proporcionalnosti; drugi je prijedlog unaprjeđenje okvira EU‑a za odobravanje i nadzor središnjih drugih ugovornih strana u EU‑u i jačanje zahtjeva primjenjivih na sistemski važne središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja. Posljednji je aspekt pogotovo važan s obzirom na znatan obujam eurskih transakcija koje obračunavaju središnje druge ugovorne strane osnovane u Ujedinjenoj Kraljevini koje nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz članstva u Europskoj uniji više neće podlijegati regulatornom i nadzornom okviru koji propisuje uredba o infrastrukturi europskog tržišta. Ako se prihvati, prijedlog Europske komisije bi, među ostalim, Eurosustavu osigurao veću ulogu u nadzoru središnjih drugih ugovornih strana iz EU‑a i trećih zemalja. Kako bi se osiguralo da Eurosustav može provoditi tu ulogu, neizmjerno je važno da ima odgovarajuće ovlasti u skladu s Ugovorom i Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke. Da bi ESB‑u osiguralo jasnu pravnu nadležnost na području središnjeg obračuna, Upravno vijeće donijelo je preporuku o izmjeni članka 22. spomenutog Statuta.

Financijske usluge pružene drugim institucijama

Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja

ESB je odgovoran za upravljanje poslovima zaduživanja i kreditiranja EU‑a u sklopu instrumenta srednjoročne financijske pomoći (MTFA)^[74] i Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (EFSM)^[75]. ESB je u 2017. obradio plaćanja kamata za kredite odobrene u sklopu MTFA. Na dan 31. prosinca 2017. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 3,05 mlrd. EUR. U 2017. ESB je također obradio različita plaćanja i plaćanja kamata za kredite odobrene u sklopu EFSM‑a. Na dan 31. prosinca 2017. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 46,8 mlrd. EUR.

ESB je također odgovoran za upravljanje plaćanjima koja su povezana s operacijama u sklopu Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF)^[76] i Europskoga stabilizacijskog mehanizma (ESM)^[77]. ESB je u 2017. obradio različita plaćanja kamata i naknada za kredite odobrene u sklopu EFSF‑a. ESB je također obradio doprinose članica ESM‑a te različita plaćanja kamata i naknada za kredite odobrene u sklopu tog instrumenta.

Naposljetku, ESB je odgovoran za obradu svih plaćanja vezanih uz ugovor o kreditima za Grčku.^[78] Na dan 31. prosinca 2017. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 52,9 mlrd. EUR.

Usluge upravljanja pričuvama Eurosustava

U 2017. godini i nadalje je na raspolaganju bio sveobuhvatan skup financijskih usluga u okviru za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava (ERMS), uspostavljenom 2005. u svrhu upravljanja pričuvama stranaka nominiranih u eurima. Neke nacionalne središnje banke Eurosustava („pružatelji usluga Eurosustava”) središnjim bankama, monetarnim vlastima i državnim agencijama izvan europodručja te međunarodnim organizacijama nude cjelokupan skup takvih usluga prema usklađenim uvjetima i općim tržišnim standardima. ESB ima ulogu općega koordinatora, koji promiče neometano funkcioniranje okvira i izvještava Upravno vijeće.

Broj stranaka koje imaju poslovni odnos s Eurosustavom na osnovi ERMS‑a u 2017. godini iznosio je 278, a u 2016. bilo ih je 286. Što se tiče samih usluga, tijekom 2017. ukupne agregirane pričuve (uključujući udjele gotovine i vrijednosnih papira) kojima je upravljano u sklopu ERMS‑a povećale su se za otprilike 7 % u odnosu na kraj 2016. godine.

Novčanice i kovanice

ESB i nacionalne središnje banke europodručja odgovorni su za izdavanje euronovčanica u europodručju te za održavanje povjerenja u valutu.

Optjecaj novčanica i kovanica

Broj i vrijednost euronovčanica u optjecaju povećali su se za oko 5,9 % i 4,0 % u 2017. Krajem godine u optjecaju su bile 21,4 mlrd. euronovčanica, ukupne vrijednosti od 1.171 mlrd. EUR (vidi grafikone 30. i 31.). Novčanice od 100 € rasle su po najvećoj godišnjoj stopi rasta, koja je iznosila 7,9 % u 2017. Rast novčanica od 50 € i nadalje je bio dinamičan, ali sporiji nego prije godinu dana te je iznosio 6,4 %.

Nakon što je donesena odluka o prestanku izdavanja novčanice od 500 €, zbog dovršetak serije ES2, u 2017. godini dodatno se smanjio optjecaj novčanice od 500 €. To je smanjenje djelomično nadomješteno većom potražnjom za novčanicama od 200 €, 100 € i 50 €.

Procjenjuje se da se, u smislu vrijednosti, približno trećina euronovčanica u optjecaju nalazi izvan europodručja. Te se novčanice prije svega drže u državama koje graniče s europodručjem i uglavnom su viši apoeni. One se upotrebljavaju kao pohrana vrijednosti i za namiru transakcija na međunarodnim tržištima.

Proizvodnja euronovčanica dijeli se među nacionalnim središnjim bankama europodručja, kojima je u 2017. bila raspodijeljena izrada ukupno 5,72 mlrd. novčanica.

Ukupan broj eurokovanica u optjecaju u 2017. povećao se za 4,2 % te je na kraju godine iznosio 126,0 mlrd. Na kraju 2017. vrijednost kovanica u optjecaju iznosila je 28,0 mlrd. EUR, što je povećanje od 4,0 % u odnosu na kraj 2016.

U 2017. nacionalne središnje banke europodručja provjerile su autentičnost i prikladnost za optjecaj otprilike 32,3 mlrd. novčanica, pri čemu su iz optjecaja zbog neprikladnosti povukle oko 6,1 mlrd. novčanica. Eurosustav je također nastavio ulagati napore kako bi pomogao proizvođačima opreme za novčanice da osiguraju da njihovi uređaji ispunjavaju standarde ESB‑a za provjeru autentičnosti i prikladnosti euronovčanica prije njihova vraćanja u optjecaj. Kreditne institucije i ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom u 2017. na takvim su uređajima provjerile autentičnost i prikladnost oko 36 mlrd. euronovčanica.

Krivotvorene euronovčanice

Ukupan se broj krivotvorenih euronovčanica u 2017. blago povećao, pri čemu je oko 694.000 krivotvorina povučeno iz optjecaja. U usporedbi s brojem originalnih euronovčanica u optjecaju, udio krivotvorina i nadalje je na vrlo niskoj razini. Dugoročna kretanja u količini krivotvorina povučenih iz optjecaja prikazana su na Grafikonu 32. Krivotvoritelji najčešće ciljaju na novčanice od 20 € i 50 €, koje su u 2017. činile više od 85 % ukupnog broja zaplijenjenih krivotvorina. U 2017. smanjen je udio krivotvorenih novčanica od 20 €.

ESB i nadalje upozorava javnost na mogućnost prijevare te podsjeća na obavljanje provjere novčanica testom „osjeti, pogledaj i nakreći” i upozorava da nikada nije dovoljno oslanjati se samo na jedno sigurnosno obilježje. Usto, nudi se kontinuirana obuka osoba koje profesionalno rukuju gotovinom i u Europi i izvan nje, a dostupni su i ažurirani informativni materijali za podršku Eurosustavu u borbi protiv krivotvorenja. Osim toga, ESB u ostvarivanju ovog cilja surađuje i s Europolom, Interpolom i Europskom komisijom.

Druga serija euronovčanica

U optjecaj je 4. travnja 2017. stavljena nova novčanica od 50 €. Uvođenje nove novčanice posljednji je korak na putu da se euronovčanice učine još sigurnijima. Nakon novčanica od 5 €, 10 € i 20 € nova novčanica od 50 € četvrti je izdani apoen iz druge serije euronovčanica poznate kao serija Europa. Ona sadržava unaprijeđena zaštitna obilježja, među ostalima i „smaragdnu brojku” koja, kada se novčanica nakreće, mijenja boju, i na kojoj se vidi svjetlosni efekt, odnosno svjetlost koja se miče gore‑dolje te „prozor s portretom” – inovativno obilježje koje je prvi put upotrijebljeno na novčanici od 20 € iz serije Europa. Kada se novčanica usmjeri prema izvoru svjetlosti, prozirni prozor u gornjem dijelu holograma otkriva Europin portret (lika iz grčke mitologije), koji je vidljiv na obje strane novčanice. Portret je vidljiv i u vodenom znaku.

Za prvu polovinu 2019. planirano je zajedničko izdavanje novih novčanica od 100 € i 200 €, posljednjih dvaju apoena iz serije Europa. Nakon što je preispitana apoenska struktura euronovčanica, Upravno je vijeće ESB‑a donijelo odluku o izostavljanju novčanice od 500 € iz serije Europa uzimajući u obzir zabrinutost da bi postojanje tog apoena moglo olakšati nezakonite radnje. ESB i nacionalne središnje banke europodručja provodit će kampanju informiranja javnosti i osoba koje profesionalno rukuju gotovinom o uvođenju novih novčanica od 200 € i 300 €, koje sadržavaju neka nova zaštitna obilježja. Kampanja će obuhvaćati i podsjetnik o obustavi izdavanja apoena od 500 € koji će, s obzirom na međunarodnu ulogu eura i rasprostranjeno povjerenje u euronovčanice, kao što je to slučaj i kod ostalih apoena euronovčanica, i nadalje biti zakonsko sredstvo plaćanja te će se stoga moći upotrebljavati za plaćanje i pohranu vrijednosti. Sve novčanice iz prve serije (uključujući onu od 500 €) zauvijek će zadržati svoju vrijednost jer razdoblje tijekom kojeg će se moći zamijeniti u nacionalnim središnjim bankama europodručja neće biti ograničeno.

ESB i nacionalne središnje banke europodručja nastavit će pomagati industriji uređaja za obradu novčanica da se pripreme za uvođenje novih novčanica od 100 € i 200 €.

Statistika

ESB uz pomoć nacionalnih središnjih banaka razvija, prikuplja, sastavlja i diseminira širok raspon statističkih podataka potrebnih za podržavanje monetarne politike europodručja, nadzorne funkcije ESB‑a, različitih ostalih zadaća Europskog sustava središnjih banaka (ESSB‑a) i zadaća Europskog odbora za sistemske rizike. Tim statističkim podatcima služe se i tijela javne vlasti, sudionici na financijskom tržištu, mediji i javnost. ESSB je u 2017. godini nastavio neometano i pravodobno davati redovite statističke podatke za europodručje. Usto, uloženi su znatni napori kako bi se ispunili novi zahtjevi za iznimno pravodobnim, visokokvalitetnim i granularnijim statističkim podatcima na razini države, sektora i instrumenata.

Nova i poboljšana statistika europodručja

ESB je 2017. godine počeo objavljivati statistiku vezanu uz tržište novca u europodručju dobivenu iz granularnih podataka prikupljenih na temelju Uredbe ESB/2014/48. Spomenuta statistika pokriva segment neosiguranog tržišta i obuhvaća ukupan iznos prometa i ponderiranu prosječnu kamatnu stopu tijekom razdoblja održavanja pričuva te prosječni dnevni obujam tijekom razdoblja održavanja pričuva prema sektoru druge ugovorne strane, vrsti transakcije i dospijeću (63 nove serije). Svrha je ove publikacije povećati tržišnu transparentnost i time unaprijediti funkcioniranje tržišta novca.

Osim toga, ESB je počeo objavljivati i statistiku o osiguravajućim društvima prikupljenu u skladu s Uredbom ESB/2014/50. Navedena statistika, koja opisuje bilance osiguravajućih društava iz europodručja, ažurira se na tromjesečnoj osnovi.

ESSB je 2017. godine uspostavio jasna pravila za objavu kamatnih stopa i iznosa monetarnih financijskih institucija, čime se osigurava prikladna i usporediva objava nacionalne statistike o kamatnim stopama monetarnih financijskih institucija na razini ESSB‑a. Time se broj serija statističkih podataka o kamatnim stopama monetarnih financijskih institucija dostupnih u Spremištu statističkih podataka ESB‑a povećao za 1.840.

Skup javno dostupnih konsolidiranih bankovnih podataka znatno se proširio u studenome 2017. zahvaljujući novim stavkama koje obuhvaćaju bilance, profitabilnost, kvalitetu imovine, likvidnost i adekvatnost kapitala.

ESB je također počeo objavljivati agregirane bilančne podatke o financijskim društvima u europodručju koja se bave kreditiranjem kućanstava i nefinancijskih društava koja su rezidenti europodručja. Podatci se objavljuju na godišnjoj osnovi, a za neke su zemlje dostupni i na tromjesečnoj osnovi. Dostupni su i podatci o stanjima i razlikama u stanjima prilagođenima za reklasifikacije.

Makrobonitetna baza podataka (MPDB) obogaćena je novim skupom pokazatelja uglavnom vezanih uz bankarski sektor, stoga je ukupan broj dostupnih pokazatelja premašio 300. Rad na dodatnom proširenju MPDB‑a i dalje traje, posebice na područjima na kojima postoje praznine u podatcima.

Ostala statistička kretanja

Nova uredba ESB‑a izravno će se baviti izvještajnim zahtjevima za sve mirovinske fondove koji su rezidenti europodručja i koji su obuhvaćeni statističkom definicijom propisanom u uredbi. ESB‑ova Uredba o statističkim izvještajnim zahtjevima za mirovinske fondove ispravit će nedostatke u postojećoj tromjesečnoj statistici objavljivanoj od lipnja 2011., posebice glede ograničene diseminacije podataka o transakcijama zbog nedovoljne kvalitete podataka. Novi će podatci tako bolje podupirati ESSB u monetarnim i financijskim analizama i njegov doprinos stabilnosti financijskog sustava.

Tijekom razdoblja izrade nacrta održano je nekoliko sastanaka s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) i industrijom mirovinskih osiguranja koju je predstavljalo udruženje PensionsEurope. Uredba predviđa usklađeno prikupljanje raščlanjenih podataka o aktivi i pasivi mirovinskih fondova prema geografskoj drugoj ugovornoj strani, sektoru i dospijeću. Podatci o stanju i transakcijama također će se izrađivati na tromjesečnoj osnovi. Nakon rezultata javne rasprave koja se održavala od kraja srpnja do kraja rujna 2017. i odgovora Europske komisije ažurirani nacrt podnesen je Upravnom vijeću početkom 2018. godine. Uredbu je Upravno vijeće prihvatilo 26. siječnja 2018. te je ona 17. veljače objavljena u Službenom listu. Izvještavanje ESB‑a o novim statističkim podatcima započet će 2019. godine.

ESB je 21. rujna 2017. najavio da će objaviti prekonoćnu neosiguranu kamatnu stopu prije 2020. na osnovi podataka prikupljenih u skladu s uredbom o statistici tržišta novca. Kamatna stopa nadopunila bi postojeće referentne kamatne stope koje daje privatni sektor i služila kao alternativna referentna stopa. U sljedeće dvije godine ESB će definirati glavna obilježja kamatne stope, razviti metodologiju izračuna i provjeriti robusnost stope. Za to vrijeme ESB će pokrenuti transparentnu komunikaciju koja uključuje javna savjetovanja.

U 2017. je osiguranje kvalitete kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija ojačano: (i) skupom najboljih praksa i smjernicama za provedbu provjera kvalitete, (ii) prvom anketom ESSB‑a o problemima vezanim uz kvalitetu lokalnih podataka s kojima se susreću nacionalne središnje banke, koja će se ažurirati svake dvije godine i (iii) unaprijeđenim okvirom za usklađenost kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija. Ažurirana verzija Priručnika o statistici kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija^[81] objavljena je na mrežnim stranicama ESB‑a u siječnju 2017., što je odraz poboljšanja statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija u posljednjih nekoliko godina.

Prošle godine započeo je rad na ažuriranju ESB‑ove Uredbe o statistici platnog prometa. Cilj je vježbe unaprijediti statističko izvještavanje na području plaćanja kako bi se osiguralo da statistika ostane primjerena svojoj svrsi. Pri tom će se preispitivanju uzeti u obzir posljednja kretanja u važećem europskom zakonodavstvu i najnovije inovacije na tržištu plaćanja malih vrijednosti.

Dugoročni pristup ESSB‑a i njegova Odbora za statistiku prikupljanju podataka od banaka usmjeren je na maksimalnu moguću standardizaciju i integraciju postojećih statističkih okvira ESSB‑a diljem područja i zemalja, čime bi se trebao smanjiti teret izvještavanja za banke, olakšati automatizacija obrade sve većih i granularnijih skupova podataka i povećati kvaliteta podataka. Dvije su glavne inicijative Rječnik za integrirano izvještavanje banaka (BIRD)^[82] i Europski okvir za izvještavanje (ERF). Pokusna faza Rječnika za integrirano izvještavanje banaka, koji bankama pruža standardne definicije i pravila transformacije koja im pomažu pri izvještavanju nadležnih tijela, završena je 2017. godine s opisom zahtjeva vezanih uz skup podataka AnaCredit i statistiku držanja vrijednosnih papira. Napravljen je i sljedeći korak vezan uz uključivanje zahtjeva Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) povezanih s financijskim izvještavanjem. Rječnik za integrirano izvještavanje banaka dostupan je bankama i svim zainteresiranim stranama (npr. softverskim kućama koje razvijaju softverske pakete za financijsko izvještavanje) kao „javno dobro”, a njegovo je usvajanje dobrovoljno. U odnosu na ERF, za koji se, s vremenom, očekuje da će integrirati izvještavanje diljem područja i zemalja, 2017. godine pokrenuta je priprema analize troškova i koristi s ciljem procjene njegova učinka na ponudu i potražnju u bliskoj suradnji s bankarskom industrijom i ostalim dionicima.

Povećava se kapacitet ESSB‑ova Registra baze podataka institucija i povezanih društava (RIAD) kako bi se obuhvatili podatci potrebni za podršku projektu AnaCredit (npr. podatci o nefinancijskim društvima) i zadovoljile druge korisničke potrebe ESSB‑a i europskog nadzora banaka. Kao ključna veza između različitih postojećih skupova granuliranih podataka (statističke baze podataka o držanju vrijednosnih papira – SHSDB, centralizirane baze podataka o vrijednosnim papirima – CSDB i AnaCredita), RIAD omogućava ujedinjavanje svih predmetnih podataka. Osim toga, unaprijeđeni sustav RIAD isporučen je na kraju prvog tromjesečja 2018., a ESB‑ove Smjernice o RIAD‑u trebale bi biti dovršene u drugom tromjesečju 2018.

U lipnju 2017. godine Glavna uprava Statistika uvela je novu organizacijsku strukturu, čime je utrt put učinkovitijoj izradi mikropodataka u puno većim količinama nego prije, kao i napretku u izradi visokokvalitetne makroekonomske statistike. Nedavno uspostavljeni Odsjek za integraciju podataka i podatkovne usluge služi kao središnja točka za integraciju podataka i nudi usluge dijeljenja podataka. Njegovo je ključno dosadašnje ostvarenje izrada inventara podataka ESB‑a koji korisnicima pomaže otkriti podatke ESB‑a sadržane u više aplikacija i olakšava pristup takvim podatcima. Trenutačno je u tijeku nekoliko pokusnih projekata kojima se potiče suradnja i usporedivost studija s različitih poslovnih područja. Pokusni projekti usredotočeni su na teme kao što su pristup podatcima, identifikacijske oznake banaka i kombiniranje skupova podataka kako bi se omogućila bolja analiza financiranja i imovine banaka. Znatni se napori ulažu u uvođenje međunarodnih podatkovnih standarda da bi se smanjio teret izvještavanja i povećali kvaliteta i dosljednost podataka.

Izvršni je odbor ESB‑a 2017. osnovao novi Odbor za podatke, kojim predsjeda glavni koordinator za zajedničke poslove. Odbor okuplja više rukovodstvo s područja koja rabe i izrađuju podatke s ciljem uspostavljanja i vođenja provedbe strategije upravljanja podatcima ESB‑a i koordinacije ESB‑ovih aktivnosti u vezi sa standardizacijom podataka. Aktivna Skupina za upravljanje podatcima koja okuplja predstavnike svih poslovnih područja koja rabe i izrađuju podatke pridonosi razvoju i usklađivanju tema povezanih s upravljanjem podatcima na razini ESB‑a, kao što je pristup glavnim podatcima i metapodatcima.

ESB je u 2017. nastavio s nastojanjima da svoju statistiku učini dostupnijom i pristupačnijom korisnicima. Dok je statistika ESB‑a dostupna u Spremištu statističkih podataka ESB‑a, na mrežnoj stranici „Naši statistički podatci” postavljene su nove vizualizacije dinamike financiranja i investiranja u europodručju, podatci o nadzoru banaka i statistički narativi. Korisnici sada mogu dijeliti vizualizacije ugrađujući ih u svoje mrežne stranice, blogove i ostale digitalne forume. Taj se podskup statističkih podataka može jednostavno pregledavati na uređajima kao što su osobno računalo, tableti, pametni telefon ili drugi mobilni uređaji.

Ekonomsko istraživanje

Visokokvalitetna ekonomska istraživanja pomažu osigurati čvrste temelje za politike ESB‑a. Istraživanja ESB‑a pružila su u 2017. godini nove uvide u mnoge važne izazove za politike. Osim toga, aktivnosti triju novih istraživačkih grupa i dviju istraživačkih mreža poticali su suradnju u Europskom sustavu središnjih banaka (ESSB).^[83]

Istraživački prioriteti ESB‑a

Istraživački timovi u ESB‑u u 2017. su se godini usredotočili na dobro definiran skup istraživačkih prioriteta. U središtu je pozornosti bila i transmisija nestandardnih mjera monetarne politike u okružju politike negativnih stopa. U studijama je naglašena važnost nestandardnih mjera za uravnoteženje gospodarskih posljedica negativnih financijskih šokova smanjenjem neizvjesnosti na tržištima i lakšim pristupom malih i srednjih poduzeća bankovnim izvorima sredstava. Nestandardne mjere monetarne politike i interakcije između financijskih i realnih sektora u gospodarstvu također su zauzimale važno mjesto u istraživanjima čiji je cilj bilo poboljšanje ESB‑ovih višedržavnih modela i modela u europodručju koji se upotrebljavaju za prognoziranje i analiziranje monetarne politike. Drugi je glavni prioriteti bilo utvrđivanje čimbenika koji mogu pomoći pri objašnjavanju ustrajnosti niske inflacije u europodručju i istraživanje čiji je cilj bio definiranje institucionalnih mehanizama i mehanizama politike za jačanje ekonomske i monetarne unije (EMU).

U 2017. znatni su istraživački napori također bili uloženi u makrobonitetnu politiku. Važan je korak na tom području bila kalibracija tzv. „modela 3D” kako bi se obuhvatile sve zemlje koje sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu. Modelom su obuhvaćene tri razine rizika od nastanka statusa neispunjavanja obveza (za banke, nefinancijska društva i kućanstva) te je on posebno koristan za procjenjivanje adekvatnosti kapitala banaka. Osim toga, jedna je inačica modela, kojom su obuhvaćene nominalne rigidnosti, razvijena radi analiziranja interakcije između monetarnih politika i makrobonitetnih politika.

Istraživačke grupe i mreže Eurosustava/ESSB‑a

Kako bi dodatno unaprijedili suradnju među istraživačima ESSB‑a, šefovi istraživačkih odjela ESSB‑a odlučili su tijekom 2017. godine oformiti tri nove istraživačke grupe. Svrha je tih grupa koordinacija istraživačkih napora u istraživačkim područjima visokog prioriteta putem redovitih radionica i zajedničkih istraživačkih projekata (vidi Sliku 2.). Tijekom godine, za svaku je grupu održana osnivačka radionica u kojoj su sudjelovali istraživači iz ESSB‑a i vanjski stručnjaci.

Dvije istraživačke mreže Eurosustava/ESSB‑a ostvarile su u 2017. znatan napredak. Mreža za dinamiku plaća (WDN) završila je treći val ankete kojom je obuhvaćeno više od 25.000 poduzeća iz 25 zemalja EU‑a. Treći val proučava trošak i ponašanje poduzeća pri određivanju cijena te učinak različitih strukturnih reforma koje su provedene u razdoblju od 2010. do 2013. na prilagodbe na tržištu rada. Jedan od ključnih nalaza ovog novog istraživanja jest da su velike reforme tržišta rada u zemljama koje su bile snažno pogođene krizom uistinu olakšale prilagodbu na tržištu rada (vidi Grafikon 33).^[84]

Mreža za financije i potrošnju kućanstava (HFCN) koordinira provedbu Ankete o financijama i potrošnji kućanstava. Nakon što su krajem 2016. objavljeni rezultati drugog vala ankete, istraživanje Mreža za financije i potrošnju kućanstava bavilo se između ostaloga proučavanjem uloge koju različitost kućanstava ima u transmisiji monetarne politike i financijskoj stabilnosti. Na primjer, istraživači Mreže za financije i potrošnju kućanstava procijenili su učinak nedavnog ESB‑ova programa kupnje vrijednosnih papira (APP) na nejednakosti u dohotku i bogatstvu. Ključan rezultat pokazuje da su mjere APP‑a tek neznatno utjecale na nejednakost u bogatstvu, dok su nejednakost u dohotku smanjivale snižavanjem stopa nezaposlenosti među kućanstvima s niskom razinom dohotka.

Konferencije i publikacije

Dijalog s ekonomistima zaposlenima u znanstvenim institucijama i drugim institucijama koje su zadužene za politike postajao je sve važniji kako se posljednjih godina, i to brzo, povećavala složenost pitanja relevantnih za ESB. Imajući to na umu, ESB je u 2017. godini organizirao nekoliko istraživačkih događaja na visokoj razini, uključujući Forum ESB‑a o središnjem bankarstvu održan u Sintri i drugu Godišnju istraživačku konferenciju ESB‑a (engl. Annual Research Conference, ARC). Na prvoj je konferenciji naglasak bio na glavnim kretanjima realnoga gospodarstva koja su relevantna za monetarnu politiku, osobito na investicijama i produktivnosti.^[85] Godišnja istraživačka konferencija u 2017. bavila se inovativnim istraživanjem o temama kao što su troškovi inflacije, učinci negativnih kamatnih stopa, veza između uvjerenja gospodarskih subjekata i gospodarske stagnacije te nejednakosti u bogatstvu. Ostale važne konferencije odnosile su se na strukturne reforme u europodručju, makrobonitetnu politiku i komunikaciju središnje banke.

Mnoge su istraživačke aktivnosti ESB‑a također rezultirale objavom radova u znanstvenim časopisima i istraživanjima. U seriji Istraživački radovi ESB‑a u 2017. godini objavljena su ukupno 132 rada. Osim toga, u ESB‑ovim serijama Povremeni, Statistički i Raspravni radovi objavljene su brojne analitičke studije više usmjerene na politike. Taj skup visokokvalitetnih istraživačkih i analitičkih radova stvorio je i osnovu za unaprijeđeno priopćavanje ESB‑ovih rezultata istraživanja široj javnosti, pri čemu je tijekom 2017. godine u ESB‑ovu Istraživačkom biltenu objavljeno 12 članaka.^[86]

Pravni poslovi i obveze

ESB je 2017. sudjelovao u nekoliko sudskih postupaka na razini EU‑a. ESB je donio i brojna mišljenja u skladu sa zahtjevom Ugovora kojim se propisuje savjetovanje s ESB‑om o svim predloženim aktima EU‑a i o svim prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz područja nadležnosti ESB‑a, kao i praćenje poštivanja zabrane monetarnog financiranja i privilegiranog pristupa.

Sudjelovanje ESB‑a u sudskim postupcima na razini EU‑a

U siječnju 2017. Opći sud Europske unije („Sud”) odbacio je tužbu za naknadu štete koju su protiv ESB‑a pokrenula dva francuska subjekta (Nausicaa Anadyomène i Banque d’Escompte) u slučaju T‑749/15. Naknada štete koju su tražila ta dva subjekta odnosila se na korektivni faktor koji je utjecao na određene grčke državne obveznice koje su dva subjekta kupila u kontekstu djelomičnog restrukturiranja grčkoga državnog duga u 2012. Glavni tužbeni razlog protiv ESB‑a bilo je navodno kršenje načela: (i) opravdanih očekivanja i pravne sigurnosti, (ii) jednakog postupanja i nediskriminacije i (iii) dobrog upravljanja.

Svojom presudom Sud je odbacio tužbu i time isključio svu odgovornost ESB‑a, potvrđujući ono što je već utvrdio u vezi s fizičkim osobama koje su držale grčke dužničke instrumente (vidi slučaj T‑79/13, Accorinti i drugi protiv ESB‑a). Sud je smatrao da ESB nije obvezan nadoknaditi gubitke koje su navodno pretrpjele banke koje su držale grčke dužničke instrumente u vezi s restrukturiranjem grčkog duga u 2012. Sud je ponajprije utvrdio da se poslovne banke ne mogu oslanjati na načelo zaštite opravdanih očekivanja ili načelo pravne sigurnosti u području kao što je monetarna politika, čiji cilj uključuje stalno prilagođavanje u skladu s promjenama gospodarskih okolnosti. Sud je utvrdio da se nijedan akt ili izjava ESB‑a ne može tumačiti kao ohrabrenje ulagačima da steknu ili zadrže grčke dužničke instrumente.

Sud je također potvrdio da se ne može primijeniti opće načelo jednakog postupanja jer poslovne banke, koje su stjecale grčke dužničke instrumente radi ostvarenja dobiti, s jedne strane, i ESB i nacionalne središnje banke, koji su djelovali radi ostvarenja svojih zadaća od javnog interesa, s druge strane, nisu bili u usporedivoj situaciji.

U ožujku 2017. Sud je odlučio o tužbi koju su portugalsko poduzeće (Comprojecto – Projectos e Construções, Lda.) i drugi podnijeli protiv ESB‑a u slučaju T‑22/16 zbog propuštanja djelovanja i istodobno zahtijevali poništenje odgovarajuće odluke ESB‑a za koju se tvrdilo da ju je ESB prešutno donio kada je odbio djelovati. Podnositelji zahtjeva također su iznijeli zahtjev za naknadu financijske štete zbog toga što je ESB navodno odbio djelovati.

Podnositelji zahtjeva ustvrdili su da su poslali pismo koje je sadržavalo pritužbu ESB‑u glede kreditne institucije i da je ESB odbio djelovati na toj osnovi s obzirom na to da je pismo bilo vraćeno pošiljatelju.

Sud je smatrao da je tužba bila očito neprihvatljiva i da nije imala pravne osnove i glede zahtjeva za izjavu o propuštanju djelovanja i glede zahtjeva za poništenje. U vezi s prvim zahtjevom, Sud je smatrao da je tužba zbog propuštanja djelovanja prihvatljiva samo ako je, prije pokretanja postupka, od optužene institucije Unije najprije traženo da djeluje, a podnositelji zahtjeva nisu podnijeli dovoljno dokaza da je ESB doista primio pritužbu. U vezi sa zahtjevom za poništenje, Sud je zaključio da pokušaj obavještavanja ESB‑a nije uspio i da se stoga vraćanje pritužbe podnositeljima zahtjeva preko poštanskih usluga ne može tumačiti kao akt ESB‑a kojim je ta institucija odbila djelovati. Naposljetku, odnosno zbog toga, time što nisu pozvali ESB da djeluje, podnositelji zahtjeva nisu dokazali nikakvu propuštenu radnju ili propuštanje djelovanja te institucije koje bi moglo dovesti do odgovornosti Unije; stoga se smatralo da nisu ispunjeni uvjeti za zahtjev za naknadu financijske štete.

U srpnju 2017. njemački Savezni ustavni sud („Ustavni sud”) prekinuo je postupak nekoliko ustavnih tužbi koje su bile podnesene u vezi s proširenim programom kupnje vrijednosnih papira (APP). Ustavni sud uputio je pitanja Sudu Europske unije („Sud”) i zatražio primjenu ubrzanog postupka.

Sud je odbio zahtjev za ubrzani postupak. ESB je podnio svoje pisano očitovanje u studenome 2017. Još nije određen datum za usmenu raspravu. Na osnovi odgovora Suda na upućena pitanja Ustavni sud donijet će odluku o usklađenosti programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP), kako ga tumači Sud, s njemačkim ustavom (Temeljni zakon).

Mišljenja ESB‑a i slučajevi neispunjavanja obveza

Člankom 127. stavkom 4. i člankom 282. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisuje se savjetovanje s ESB‑om o svim predloženim aktima EU‑a i o svim prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz područja nadležnosti ESB‑a.^[87] Sva mišljenja ESB‑a objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a. Mišljenja ESB‑a o predloženim aktima EU‑a objavljuju se i u Službenom listu Europske unije.

ESB je 2017. donio sedam mišljenja o predloženim aktima EU‑a i 47 mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz svojeg područja nadležnosti.

Na razini EU‑a najvažnija mišljenja^[88] koja je donio ESB odnosila su se na prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 i Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja (CON/2017/39), izmjene okvira Unije za kapitalne zahtjeve kreditnih institucija i investicijskih društava (CON/2017/46), reviziju okvira Unije za upravljanje kriznim situacijama (CON/2017/47), prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (CON/2017/6) i prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni Uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365 (CON/2017/38).

Nekoliko savjetovanja provedenih s nacionalnim tijelima odnosilo se na ograničenja za gotovinska plaćanja iznad određenih pragova^[89] i reguliranje i utvrđivanje kritičnih infrastruktura^[90].

ESB je donio mišljenja o nacionalnim središnjim bankama, uključujući dodjelu novih zadaća nacionalnim središnjim bankama^[91], sudjelovanje nacionalne središnje banke u programima Međunarodnoga monetarnog fonda^[92], financijsku neovisnost nacionalne središnje banke^[93], reviziju poslovanja nacionalne središnje banke^[94], izmjenu statuta nacionalne središnje banke u odnosu na broj direktora u odboru^[95], izmjene okvira za donošenje odluka nacionalne središnje banke^[96], potencijalnu odgovornost nacionalne središnje banke za štetu prouzročenu u provedbi nadzornih ovlasti nad pružateljima platnih usluga^[97], postupak koji se primjenjuje na odluke nacionalne središnje banke u okviru jedinstvenoga nadzornog mehanizma^[98], nadzornu funkciju nacionalne središnje banke u vezi s platnim sustavima, platnim shemama, depozitorijima vrijednosnih papira te sustavima poravnanja i namire^[99], plaće i mirovine za zaposlenike nacionalne središnje banke^[100], način na koji nacionalna središnja banka obavlja međubankovno poravnanje i namiru^[101], vlasništvo subjekta posebne namjene za proizvodnju euronovčanica^[102], isključenje prava na prijeboj u odnosu na potraživanja koja su mobilizirana kao kolateral kod nacionalne središnje banke^[103], neovisnost tijela nadležnih za odlučivanje nacionalne središnje banke u vezi s pitanjima financijske stabilnosti^[104], davanje dodatne ovlasti nacionalnoj središnjoj banci da izrekne kazne institucijama koje ne poštuju izvještajne zahtjeve za statistiku platne bilance^[105], davanje sredstava nacionalne središnje banke nacionalnoj zakladi za istraživanje, tehnologiju i razvoj^[106] te makrobonitetne alate^[107] i provođenje monetarne politike^[108] nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja.

ESB je donio mišljenja o različitim aspektima aktivnosti financijskih institucija, uključujući poboljšanja transparentnosti i kvalitete nacionalnoga nadzornog sustava^[109], restrukturiranje kredita nominiranih u stranoj valuti ili vezanih uz stranu valutu^[110], potporu imateljima stambenih kredita koji se nalaze u teškoj financijskoj situaciji^[111], pružanje izvanredne javne potpore bankarskom sektoru^[112], određivanje zahtjeva za minimalno financiranje^[113], zahtjeve za amortizaciju hipoteka^[114], makrobonitetne alate za suzbijanje sistemskih rizika koji proizlaze iz kreditiranja u području nekretnina^[115], pooštravanje ograničenja na kreditiranje povezanih stranaka^[116], središnje kreditne registre i registar bankovnih računa^[117], dostavu podataka o kreditima^[118], izdavanje odobrenja za rad platnim sustavima^[119], pravni okvir za pokrivene obveznice^[120], pričuvna sredstva bankarskih fondova^[121], stvaranje nove kategorije institucija namire^[122], stvaranje nove kategorije nadređenih nepovlaštenih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji kreditnih institucija^[123]i odgođenu poreznu imovinu koja proizlazi iz razlika u terećenju^[124].

Usto, ESB je izdao mišljenja o sudskoj zaštiti dodijeljenoj imateljima kvalificiranih obveza banaka^[125].

Zabilježena su dva slučaja neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om o predloženom zakonodavstvu Unije, pri čemu se jedan slučaj smatra jasnim i važnim. Europska komisija nije se savjetovala s ESB‑om o Delegiranoj uredbi o konačnom sustavu doprinosa za administrativne rashode Jedinstvenoga sanacijskog odbora. S obzirom na to da su tim aktom ESB‑u nametnute pravne obveze, ESB smatra da je to jasan i važan slučaj neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om.

Zabilježeno je pet slučajeva neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini, pri čemu se četiri slučaja smatraju jasnima i važnima^[126].

Talijansko ministarstvo gospodarstva i financija savjetovalo se s ESB‑om o Zakonodavnom dekretu o hitnim financijskim odredbama, inicijativama u korist teritorijalnih tijela, dodatnim intervencijama za područja pogođena seizmičkim događajima i razvojnim mjerama, a posebice o odredbama kojima se osigurava obvezno zaokruživanje gotovinskih plaćanja nominiranih u eurima. Međutim, ESB‑u nije dano dovoljno vremena da ispita prijedlog zakonskih odredaba i donese svoje mišljenje prije donošenja toga Zakonodavnog dekreta.

Španjolski državni tajnik za gospodarstvo i potporu poduzećima savjetovao se s ESB‑om o prijedlogu Kraljevskoga zakonodavnog dekreta o hitnim financijskim mjerama kojima je uspostavljena nova kategorija bankovnog duga. Međutim, ESB‑u nije dano dovoljno vremena da ispita prijedlog zakonskih odredaba i donese svoje mišljenje prije donošenja toga Kraljevskoga zakonodavnog dekreta.

Hrvatska tijela nisu se savjetovala s ESB‑om o Zakonu o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom.

Naposljetku, nizozemska vlada nije se savjetovala s ESB‑om o Zakonu kojim se uređuje pravni položaj državnih službenika, što ima potencijalne implikacije za neovisnost središnje banke.

Smatra se da su slučajevi propuštanja savjetovanja s ESB‑om Nizozemske, Španjolske i Hrvatske jasni i važni, a da je slučaj propuštanja savjetovanja s ESB‑om Italije jasan, važan i ponavljajući.

Poštivanje zabrane monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa

U skladu s člankom 271. točkom (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije ESB‑u je povjerena zadaća da prati poštuju li nacionalne središnje banke EU‑a i ESB zabrane iz članaka 123. i 124. Ugovora i uredaba Vijeća (EZ) br. 3603/93 i 3604/93. Člankom 123. zabranjuje se ESB‑u i nacionalnim središnjim bankama da odobravaju prekoračenja po računu ili sve druge vrste kredita državama i institucijama ili tijelima EU‑a i da kupuju dužničke instrumente na primarnom tržištu koje su te institucije izdale. Člankom 124. zabranjuje se svaka mjera koja se ne temelji na načelima stabilnoga i sigurnog poslovanja, kojom se državama i institucijama ili tijelima EU‑a omogućuje povlašten pristup financijskim institucijama. Zajedno s Upravnim vijećem Europska komisija prati poštivanje navedenih odredaba od strane država članica.

ESB također prati kupnju dužničkih instrumenata od strane središnjih banaka EU‑a na sekundarnom tržištu koje izdaje domaći javni sektor, javni sektor drugih država članica te institucije i tijela EU‑a. U skladu s uvodnim izjavama Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/93 stjecanje dužničkih instrumenata javnog sektora na sekundarnom tržištu ne smije se upotrebljavati kako bi se zaobišao cilj članka 123. Ugovora. Takva kupnja ne smije postati oblik neizravnoga monetarnog financiranja javnog sektora.

Praćenje poštivanja u 2017. potvrdilo je da su odredbe iz članaka 123. i 124. Ugovora i povezanih uredaba Vijeća uglavnom poštivane.

Praćenje poštivanja u 2017. pokazalo je da većina nacionalnih središnjih banaka EU‑a ima politiku remuneriranja depozita javnog sektora koja je u potpunosti u skladu s gornjim granicama za remuneraciju. Međutim, nekoliko nacionalnih središnjih banaka mora osigurati da stopa remuneracije za depozite javnog sektora ne bude viša od gornje granice čak i kad je potonja negativna.

U prošlogodišnjem Godišnjem izvješću ESB‑a navedeno je da je osnivanje i financiranje društva za upravljanje imovinom MARK Zrt. od strane Magyar Nemzeti Bank kršenje zabrane monetarnog financiranja koje se mora ispraviti. Magyar Nemzeti Bank poduzela je korektivne mjere u 2017. i više nije vlasnik i ne kontrolira MARK Zrt., ali s obzirom na to da financijska transakcija u ovom trenutku još nije u potpunosti završena, ne može se smatrati da je korektivni proces zaključen i slučaj ne može biti formalno zatvoren.

S obzirom na zabrinutosti iznesene u Godišnjem izvješću ESB‑a za 2014. i sljedeće godine, ESB je nastavio pratiti nekoliko programa koje je pokrenula Magyar Nemzeti Bank u 2014. i 2015. Ti programi nisu povezani s monetarnom politikom i potencijalno su u sukobu sa zabranom monetarnog financiranja, u mjeri u kojoj bi se mogli promatrati kao oni u odnosu na koje je Magyar Nemzeti Bank preuzela zadaće države ili na neki drugi način dodijelila financijske koristi državi. Oni obuhvaćaju program za promicanje financijske pismenosti koji se provodi preko mreže nositelja, premještaj u središnju banku bivših zaposlenika mađarskoga Financijskoga nadzornog tijela i program kupnje mađarskih umjetničkih djela i kulturnog blaga. U 2017. Magyar Nemzeti Bank poduzela je nekoliko mjera za ublažavanje zabrinutosti ESB‑a. Međutim, s obzirom na njihovu brojnost, opseg i veličinu, ESB će nastaviti pozorno pratiti usklađenost tih operacija sa zabranom monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa. Nadalje, ESB će nastaviti pratiti uključenost Magyar Nemzeti Bank u Budapest Stock Exchange jer se kupnja većinskog udjela u Budapest Stock Exchange od strane Magyar Nemzeti Bank u studenome 2015. i nadalje može smatrati otvaranjem pitanja u vezi s monetarnim financiranjem.

Smanjenje imovine povezane s IBRC‑om od strane irske središnje banke tijekom 2017., uglavnom putem prodaje dugoročnih obveznica s promjenjivom kamatnom stopom, važan je korak u smjeru potrebnoga potpunog rješavanja pitanja te imovine. Ambiciozniji plan prodaje dodatno bi ublažio trajna i ozbiljna pitanja monetarnog financiranja.

Međunarodna i europska suradnja

Europski odnosi

U 2017. ESB je održavao blizak dijalog s europskim forumima i institucijama, uključujući Europsko vijeće, Vijeće ECOFIN, Euroskupinu, Europski parlament i Europsku komisiju. Dovršetak bankovne unije, jačanje ekonomske i monetarne unije (EMU) u širem smislu i teme povezane s jačanjem ekonomske konvergencije u europodručju bile su neke od stavki na dnevnom redu sastanaka Euroskupine i Vijeća ECOFIN, na kojima su sudjelovali predsjednik ESB‑a i ostali članovi Izvršnog odbora.

Jačanje europske ekonomske i monetarne unije

U 2017. su održane daljnje rasprave o jačanju EMU‑a kao i o smjeru europske integracije u širem smislu.

ESB je sudjelovao u raznim raspravama o jačanju okvira za gospodarsko i fiskalno upravljanje. U kontekstu tih rasprava, ESB je redovito naglašavao potrebu za dosljednom primjenom odredaba Pakta o stabilnosti i rastu tijekom vremena i među državama članicama te postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža. U tom je smislu dosad postignut napredak koji se ne može smatrati zadovoljavajućim.

Puna provedba proračunskih pravila i učinkovitija koordinacija gospodarskih politika preduvjet su za izgradnju potrebnog povjerenja među državama članicama radi daljnjeg jačanja EMU‑a.

U vezi s financijskom integracijom u Europi poduzeto je nekoliko koraka za unaprjeđenje bankovne unije. ESB je proveo sveobuhvatnu procjenu radi stvaranja jednakih uvjeta poslovanja za banke daljnjim usklađivanjem nacionalnih opcija i diskrecija u direktivi o kapitalnim zahtjevima i uredbi o kapitalnim zahtjevima među zemljama europodručja. ESB je u svojstvu nadzornog tijela također poduzeo daljnje aktivnosti za stvaranje jednakih uvjeta usklađivanjem nadzornih praksa u europodručju. Na primjer, ESB je izdao smjernice za banke za rješavanje problema neprihodonosnih kredita u bankovnoj uniji.

Istodobno su u okviru foruma EU‑a nastavljene tehničke radnje s ciljem približavanja europskog sustava osiguranja depozita i zajedničke zaštite Jedinstvenom fondu za sanaciju, a dodatnu im je podršku dala Europska komisija u listopadu 2017. svojom komunikacijom o dovršetku bankovne unije.

Osim toga što je djelovao u svojstvu nadzornog tijela, ESB je također sudjelovao u oblikovanju sporazuma o hijerarhiji vjerovnika banaka, kojim se rangiraju neosigurani dužnički instrumenti u slučaju insolventnosti, i nacrta uredbe o postupnom uvođenju učinka regulatornoga kapitala na temelju novoga međunarodnog računovodstvenog standarda (MSFI 9).

Kao nadopunu bankovnoj uniji, europska unija tržišta kapitala (CMU) mogla bi poticati financijsku integraciju zasnovanu na vlasničkom kapitalu, što bi povećalo otpornost EMU‑a na šokove. S tim je u vezi provedeno srednjoročno preispitivanje CMU‑a i doneseno nekoliko uredbi, uključujući pravila o sekuritizaciji i europskim fondovima poduzetničkoga kapitala.

Ispunjavanje demokratske odgovornosti

Ratifikacijom ugovora EU‑a države članice EU‑a učinile su ESB neovisnim i dale mu jasnu zadaću očuvanja stabilnosti cijena. Odgovornost je neodvojiv dio te neovisnosti. Neovisnošću se osigurava da ESB može djelovati u skladu sa svojom demokratskom zadaćom, pri čemu je zaštićen od političkog utjecaja ili kratkovidnih pritisaka bilo kakvog oblika. Odgovornošću se s druge strane osigurava da neovisnost ne rezultira proizvoljnošću i da zadaće budu ispunjene.

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije utvrđuje se da ESB ponajprije odgovara Europskom parlamentu kao tijelu koje čine izabrani predstavnici građana EU‑a. Predsjednik ESB‑a sudjelovao je 2017. na četiri redovita saslušanja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta.^[127] Na spomenutim su saslušanjima zastupnika Europskog parlamenta stavili težište na monetarnu politiku ESB‑a (posebno na nestandardne mjere), budućnost EMU‑a i EU‑a i politika financijskog sektora. Pitanja su postavljana i u vezi s vanjskim rizicima, uključujući političke neizvjesnosti, za gospodarske izglede.

ESB ispunjava svoju obvezu odgovornosti i redovitim izvještavanjem i odgovaranjem na pisana pitanja zastupnika Europskog parlamenta. U 2017. predsjednik ESB‑a primio je 53 pisma s takvim pitanjima, a odgovori na ta pisma objavljeni su na mrežnim stranicama ESB‑a.^[128] On je odgovorio na ukupno 138 pisanih pitanja ili usmenih pitanja (tijekom saslušanja) zastupnika Europskog parlamenta, što je znak visokih standarda ESB‑a kada je riječ o odgovornosti i transparentnosti. Većina pitanja odnosila se na provedbu nestandardnih mjera monetarne politike ESB‑a, programe makroekonomske prilagodbe i kretanja stanja u sustavu TARGET2.

ESB je također odgovoran Europskom parlamentu i Vijeću EU‑a za svoje aktivnosti nadzora banaka.^[129] Podrobnije informacije navedene su u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2017.

Međunarodni odnosi

G‑20

Kako je globalni gospodarski oporavak jačao, njemačko je predsjedanje skupinom G‑20 stavljalo težište na povećanje otpornosti gospodarstva i nastavak ispunjavanja prijašnjih obveza. Posebno, ministri financija i guverneri središnjih banaka skupine G‑20 ponovno su potvrdili prijašnja opredjeljenja glede tečaja, dok su šefovi vlada skupine G‑20 obznanili namjeru nastavka odupiranja protekcionizmu. Skupina G‑20 također je intenzivirala napore u praćenju učinkovitosti politika glede poticanja snažnog, održivog, uključivog i uravnoteženog rasta na temelju trosmjernog postupka, pri čemu je naglasak zadržan na strukturnim reformama koje su i nadalje ključne za poboljšanje srednjoročnih gospodarskih izgleda. Također se nastavilo s finalizacijom i provedbom regulatornog programa, uključujući napore za poboljšanje otpornosti sektora bankarstva u sjeni i praćenje učinaka financijskih regulatornih reforma. Skupina G‑20 također je napravila pomake na području međunarodne porezne suradnje i financijske transparentnosti. Ona je osim toga ponovno naglasila svoje opredjeljenje za unaprjeđenje međunarodne financijske arhitekture i mreže globalne financijske sigurnosti. Skupina G‑20 i ostale međunarodne institucije, poput Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj, također sve više stavljaju težište na poboljšanje sustava koji podupire međunarodne kapitalne tokove. Osim toga, skupina G‑20 pokrenula je inicijativu „Compact with Africa” radi poticanja privatnih ulaganja na afričkom kontinentu.

Pitanja politike povezana s MMF‑om i međunarodnom financijskom arhitekturom

ESB je nastavio aktivno sudjelovati u raspravama o međunarodnom monetarnom i financijskom sustavu u MMF‑u i na ostalim forumima, promičući zajedničku europsku perspektivu s točke gledišta središnje banke.

Nastavljene su aktivnosti u vezi s nekoliko inicijativa radi jačanja mreže globalne financijske sigurnosti (GFSN). U okviru preispitivanja svojih kreditnih instrumenata MMF je uveo novi koordinacijski instrument za politiku koji omogućava zemljama da pokažu svoju opredijeljenost za gospodarske reforme i mobiliziraju druge izvore financiranja. Izvršni odbor MMF‑a odobrio je nova načela i modalitete za suradnju između MMF‑a i regionalnih financijskih aranžmana, što održava porast važnosti regionalnih financijskih aranžmana u GFSN‑u.

Kao važan korak prema nadzoru financijskog sektora, MMF je pokrenuo svoj prvi Program procjene financijskog sektora (FSAP) za europodručje u 2017. Sveobuhvatnom je procjenom obuhvaćeno nekoliko europskih institucija, uključujući ESB i njegove funkcije središnje banke i nadzora, a ona će dati informacije i omogućiti procjenu na temelju FSAP‑a na razini država članica.

Što se tiče kvota i upravljanja MMF‑om, aktivnosti povezane s petnaestom revizijom kvota nastavljene su u 2017. Snažan i adekvatnim sredstvima opremljen te na kvotama zasnovan MMF sa središnjim položajem u međunarodnom monetarnom sustavu i nadalje je ključan.

Suradnja središnjih banaka na međunarodnoj razini

ESB je poboljšao suradnju sa središnjim bankama izvan EU‑a, u skladu sa svojom važnom ulogom u globalnom gospodarstvu kao i ulogom ESB‑a kao europske institucije.

Eurosustav je dva puta održao sastanke na visokoj razini sa središnjim bankama iz mediteranskih zemalja i sa središnjem bankama iz Golfske regije. Što se tiče bilateralne suradnje, ESB je ojačao suradnju s južnoafričkom središnjom bankom te su unaprijeđeni kontakti na visokoj razini i stručne rasprave s onim središnjim bankama zemalja skupine G‑20 s tržištima u nastajanju koje su sklopile memorandum o razumijevanju s ESB‑om. Naposljetku, ESB je nastavio proširivati geografsku komponentu svoje suradnje, posebno u Latinskoj Americi, Aziji i Africi.

Kao institucija EU‑a ESB je nastavio surađivati sa središnjim bankama u potencijalnim budućim državama članicama EU‑a, uglavnom putem niza regionalnih radionica koje se održavaju na temelju bliske suradnje s nacionalnim središnjim bankama EU‑a. Konačno, ESB je također nastavio usko surađivati s nacionalnim središnjim bankama EU‑a na upravljanju svojim aktivnostima suradnje sa središnjim bankama izvan EU‑a. U 2017. su godini Upravno vijeće i Opće vijeće odobrili dokument pod naslovom „Međunarodna suradnja središnjih banaka: najbolja praksa ESSB‑a”.^[130] U dokumentu su navedeni razlozi, načela i modaliteti za međunarodnu suradnju središnjih banaka na razini stručnjaka i rukovoditelja.

Vanjska komunikacija

Komunikacija u srži ESB‑ove politike

Prepoznavši sve veću važnost uloge komunikacije za učinkovitost politika, odgovornost i ugled središnjih banaka, ESB je u studenom 2017. organizirao svoju prvu ESB‑ovu Konferenciju o komunikaciji središnjih banaka. Konferencija je okupila predstavnike središnjih banaka, politike, medija, financijskih tržišta i znanosti radi rasprave o temama koje su danas ključne u komunikaciji središnjih banaka: kako komunikacijom utjecati na učinkovitost politika i ugled, kako povećati transparentnost da bi se osigurala odgovornost središnje banke i kako definirati jasne poruke za širu javnost da bi se ponovo izgradilo povjerenje i ojačala javna potpora neovisnosti središnjih banaka.

Konferencija je omogućila da se jasnije razumiju brojne temeljne poruke od ključne važnosti za ESB. Prvo, komunikacija ne može zamijeniti dobru politiku. Drugo, komunikacija je kao eksplicitan alat monetarne politike – poput „smjernice buduće monetarne politike” – bila učinkovita i uspješna te će ostati dio ESB‑ova instrumentarija. Treće, središnje banke trebaju sudjelovati u istinskoj dvosmjernoj komunikaciji kako bi osigurale da ne završe u „jeci” svojih vlastitih djela. Četvrto, središnje banke trebaju ići izvan granica vlastite zone ugodnosti tržišta, stručnjaka i stručnih medija te se povezati s novom publikom i na nov način. Kako bi ponovo pridobile povjerenje ljudi, središnje banke trebaju intenzivirati svoje napore da bi objasnile što one rade i na koji način njihove aktivnosti na kraju pridonose javnom dobru. Ovi temeljni zaključci već sada dobrim dijelom održavaju ono što ESB radi u smislu komunikacijskih aktivnosti, pri čemu su 2017. započete brojne važne inicijative. Glavni smjer ESB‑ovih napora stavlja težište na unaprjeđenje aktivnosti s vanjskim i unutarnjim dionicima interakcijom lice u lice i digitalno.

Unaprjeđenje aktivnosti iz područja rada s javnošću

ESB je u 2017. poduzeo daljnje korake glede unaprjeđenja aktivnosti iz područja rada s javnošću, pri čemu istaknuto mjesto zauzima otvaranje ESB‑ova centra za posjetitelje u listopadu. Novi je prostor, smješten u glavnoj zgradi ESB‑a u Frankfurtu, stvaran i razvijan više od dvije godine, a građanima iz Europe i izvan nje omogućuje da nauče više o ESB‑u te njegovim zadaćama i misiji.

Koncept centra za posjetitelje počiva na četiri glavne komponente, a euro je tema koja ih sve ujedinjuje. Odjeljak „Održati” bavi se time kako ESB održava stabilnost cijena. Odjeljak „Zaštititi” stavlja težište na ESB‑ovu ulogu promicanja financijske stabilnosti i nadzora banaka. Odjeljak „Povezati” naglašava ESB‑ove zadaće razvoja platnih sustava i opskrbe euronovčanicama. Odjeljak „Postići” nudi širu europsku perspektivu te naglašava postignuća Europe. Predviđeno je da iskustvo učenja bude aktivno i uključuje opipljive predmete, igre, videozapise i repliku sobe za sastanke Upravnog vijeća. Očekuje se da će centar za posjetitelje ugostiti 40.000 posjetitelja godišnje od 2018. godine, pri čemu će ESB‑ov kapacitet za skupine posjetitelja trostruko porasti. ESB je u Frankfurtu ugostio 811 skupina posjetitelja, čime je pružio gostoprimstvo više od 22.700 vanjskih posjetitelja iz 42 države. Tijekom posjeta obično su održavana prilagođena predavanja kako bi se zadovoljili posebni interesi publike i dalo mnogo prilika za istinsko sudjelovanje i dijalog.

ESB je također uložio dodatne napore u svoje aktivnosti s mladima pokrenuvši svoja prva dva Dijaloga ESB‑a s mladima (u Lisabonu i Dublinu) kao novi interaktivni format tijekom kojega studenti mogu izravno postavljati pitanja predsjedniku ESB‑a. Još jedan od inovativnih načina povezivanja s mladima bio je Natječaj Euro Video Challenge, kojim ESB nudi mladim ljudima izazov da snime kratak, angažirani film kojim se mladima približavaju ekonomske teme povezane s radom ESB‑a. Ovi novi oblici aktivnosti iz područja rada s javnošću nadopunjuju postojeće napore, poput Učeničkog natjecanja €urogeneracija, koje je održano sedmi put u 2017., i dana otvorenih vrata za djecu dobi između osam i dvanaest godina koji je organiziran u suradnji s popularnom njemačkom dječjom televizijskom emisijom „Die Sendung mit der Maus”.

Isto tako, ESB je nastavio ulagati napore u izravno sudjelovanje na internetu i društvenim medijima s ljudima svih dobnih skupina i razina obrazovanja te različitih profesionalnih i osobnih interesa. ESB‑ove mrežne stranice imaju više od 137.000 stranica te su u 2017. imale oko 18 milijuna posjetitelja iz cijelog svijeta. Među najpopularnijim odjeljcima na mrežnim stranicama je onaj pod nazivom Objašnjavamo. Na njoj se nastoje dati odgovori na složena pitanja središnjeg bankarstva – kao što su „Zašto su kamatne stope niske?”, „Kako funkcionira kvantitativno popuštanje?” ili „Što su loši krediti?” – i učiniti ih dostupnima različitoj publici na 24 jezika. Glede društvenih medija, ESB‑ov Twitterov račun dosegnuo je brojku od više od 400.000 pratitelja u 2017., na LinkedInu je ESB povezan s više od 50.000 pratitelja, dok Bančin kanal na mreži YouTube prati 16.000 ljudi.

ESB je u ožujku 2017. za „Izvrsnost u komunikaciji” primio od Europskog ombudsmana Nagradu za dobro upravljanje kao priznanje njegova inovativnog pristupa komunikaciji – putem svojih mrežnih stranica i multimedijalnih formata kao i aktivnosti iz područja rada s javnošću. U razmatranje su posebno uzeti napori da se ESB učini dostupnim građanima i da im se pomogne razumjeti njegove odgovornosti i ulogu, te ESB općenito kao primjer „dobroga javnog upravljanja, kulture usluga i predanosti stvaranju vidljivoga i izravnoga pozitivnog učinka na živote građana EU‑a”.

Institucionalno upravljanje i upravljanje

U 2017. su tijela ESB‑a nadležna za odlučivanje (Upravno vijeće, Izvršni odbor i Opće vijeće) nastavila upravljati Europskim sustavom središnjih banaka (ESSB) u skladu sa svojim zadaćama i onako kako je određeno u Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Statutu ESSB‑a i ESB‑a i odgovarajućim poslovnicima. Predsjednik i potpredsjednik ESB‑a održavali su redovite konferencije za tisak kako bi izvijestili o rezultatima osam sastanaka Upravnog vijeća o monetarnoj politici u 2017. Izvještaji sa tih sastanaka i ostale odluke Upravnog vijeća objavljivani su na mrežnim stranicama ESB‑a tijekom godine.

Izvršni je odbor u siječnju 2017. proslavio održavanje svojega tisućitog sastanka te nastavio ispunjavati svoju zadaću provedbe monetarne politike u skladu s odlukama Upravnog vijeća i upravljati tekućim poslovima ESB‑a. Godišnji sastanak Upravnog vijeća izvan Frankfurta održan je u Tallinnu, a to je prvi ovakav sastanak održan u baltičkoj regiji. Sastanci Upravnog vijeća izvan Frankfurta daju njegovim članovima mogućnost da svjedoče bogatstvu i raznolikosti europodručja, pri čemu se Europljanima nudi mogućnost da nauče više o ESB‑u i njegovoj zadaći. Opće je vijeće nastavilo raspravljati o pitanjima koja su važna za ESSB, uključujući tijekom seminara o kiberotpornosti financijskog ekosustava. Kako bi osiguralo odvojenost monetarne politike i ostalih zadaća ESB‑a od njegovih nadzornih zadaća koje su mu povjerene Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, Upravno vijeće održava posebne sastanke za nadzorna pitanja. Detaljnije informacije o nadzornoj funkciji ESB‑a i njegovu upravljačkom tijelu Nadzornom odboru dostupne su na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka i u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2017.

Odbori Eurosustava/ESSB‑a i nadalje pomažu ESB‑ovim tijelima nadležnima za odlučivanja u provođenju njihovih zadaća, djelujući u sastavu Eurosustava, sastavu ESSB‑a ili sastavu jedinstvenoga nadzornog mehanizma, SSM‑a (tj. uz sudjelovanje po jednog predstavnika iz središnje banke i nacionalnoga nadležnog tijela svake države članice sudionice) pri rješavanju pitanja u vezi s nadzorom.

Upravljačka struktura ESB‑a obuhvaća dva odbora više razine kao što su Odbor za reviziju i Odbor za etiku kao i ostale razine vanjskih i unutarnjih kontrola. Podršku mu daju najsuvremenija pravila etike, okvir za istrage u području sprječavanja prijevara i režim transparentnosti.

Integritet, otvorenost i dobro upravljanje ključni su za održavanje povjerenja dionika i cijele javnosti. Služba za usklađenost s propisima i upravljanje izravno izvješćuje predsjednika ESB‑a, dajući pritom podršku Izvršnom odboru pri zaštiti integriteta i ugleda ESB‑a i promicanju etičkih standarda ponašanja.

Kako bi naglasio važnost primjerenoga etičkog ponašanja, Izvršni je odbor u 2017. uveo obvezne tečajeve o etici i integritetu za sve zaposlenike ESB‑a. Upravno je vijeće na razini Eurosustava i SSM‑a u 2017. osnovalo radnu skupinu službenika za etička pitanja i usklađenost s propisima radi provedbe općih minimalnih standarda etičkog ponašanja i poboljšanja razmjene i suradnje između ESB‑a, nacionalnih središnjih banaka i nacionalnih nadležnih tijela.

U sklopu opredjeljenja za otvorenost i odgovornost ESB održava redovan dijalog, na najvišoj razini, s bankarskom industrijom, institucionalnim ulagačima i nefinancijskim poslovnim sektorom kako bi dobio ciljane povratne informacije stručnjaka o cikličkim, strukturnim i financijskim pitanjima te o pitanjima vezanim uz realno gospodarstvo. Te dijaloge dopunjavaju redovni kontakti i interakcije s tvorcima politika, osobama iz znanstvenog života, predstavničkim udruženjima i civilnim društvom, koji daju relevantne ulazne podatke i informacije o dinamici gospodarstva i financijskih tržišta u širem društvenom kontekstu. ESB također surađuje s gotovo podjednako velikim krugom dionika na tehničkoj razini.

Kontakti s vanjskim subjektima odvijaju se unutar dobro postavljenih i javnih okvira koji jamče odgovarajuću razinu transparentnosti i jednak pristup.

U sklopu opredjeljenja za transparentnost ESB također objavljuje kalendare sastanaka svakog člana Izvršnog odbora te predsjednice i potpredsjednice Nadzornog odbora.

ESB‑ov režim transparentnosti u skladu je s ciljevima i standardima koje primjenjuju ostale institucije i tijela EU‑a u vezi s javnim pristupom njihovim dokumentima. Režim uravnotežuje pravo na transparentnost u odnosu na potrebu zaštite povjerljivosti određenih pitanja koja su specifična za obavljanje zadaća ESB‑a. Broj i složenost zahtjeva građana i nacionalnih tijela glede pristupa dokumentima znatno je povećan zbog proširenog obuhvata ESB‑ovih aktivnosti.

Organizacijski razvoj i razvoj ljudskih potencijala

ESB je u rujnu 2017. dovršio svoju novu Poslovnu strategiju ESB‑a za razdoblje 2018. – 2020. U poslovnoj je strategiji iznesena vizija za institucije te su navedeni konkretni prioriteti i ciljevi koji će pomoći ESB‑u da se prilagodi i ostane predan svojoj zadaći u kontekstu stalnih promjena u svijetu. Ona počiva na četiri prioriteta koji odražavaju misiju institucije: (i) održavanje stabilnosti cijena, (ii) zaštita financijskog sustava, (iii) povećanje njezina ugleda kao institucije svjetskih razmjera i (iv) poticanje, razvoj i angažman njegovih ljudi.

U tu je svrhu Izvršni odbor procijenio unutarnje i vanjske trendove te izazove koji su relevantni za instituciju. Vanjski izazovi, među ostalim, obuhvaćaju: okružje niske inflacije kojemu su potrebni nekonvencionalni instrumenti monetarne politike, nesigurnost povezanu s Brexitom i rizike za kibersigurnost. Kad je riječ o unutarnjem aspektu, ESB razmatra izazove kao što su daljnja optimizacija usluga, jačanje organizacijske izdržljivosti i iskorištavanje tehnoloških napredaka kao i poboljšanje suradnje i razmjene informacija među poslovnim funkcijama.

Za potrebe strategije predstavnici svakoga poslovnog područja sastaju se u skupinama kako bi razvili srednjoročne ciljeve zasnovane na četiri strategijska prioriteta, koji se potom raščlanjuju za različite poslovne funkcije. ESB će redovito preispitivati te ciljeve i ostvareni napredak.

Strategija je plan koji ESB‑u omogućuje da stavi težište na pitanja koja su zaista važna. U njoj je postavljen smjer institucije za sljedeće tri godine, što ESB‑u pomaže da bude na raspolaganju građanima europodručja.

Razvoj ljudskih potencijala

U 2017. ESB je nastavio graditi na temeljima koje je postavio u 2016. kako bi ojačao kulturu talenta, vođenje i sposobnost upravljanja talentom. Program za rast vođenja – ključni stup za jačanje ovih vještina – pokrenut je početkom godine te je u njemu sudjelovalo više od 80 % onih koji su ispunjavali uvjete. Na razini ESSB‑a pokrenut je program uvođenja za novoimenovane više rukovoditelje. Poslovna strategija ESB‑a za razdoblje 2018. – 2020. nastavit će unaprjeđivati ovaj znatan pomak prema omogućavanju snažnog vođenja i poticanju osnaživanja na razini ESB‑a.

Istodobno su također uvedene brojne inicijative radi ugrađivanja cjelovite kulture profesionalne izvrsnosti i talenta u svakodnevnicu ESB‑a. One obuhvaćaju okvir sposobnosti s pojednostavljenim kompetencijskim modelom, vježbu strateškog planiranja ljudskog potencijala, revitalizirani okvir za razvoj i upravljanje uspješnošću, uključujući postupno uvođenje strateških prioriteta u ciljeve zaposlenika, uvođenje obveznog e‑učenja o etici u kojemu je sudjelovalo više od 4.000 osoba i uvođenje novog ESB‑ova programa potpore promjeni u karijeri kojim se daje podrška zaposlenicima koji započinju karijeru izvan ESB‑a i od kojeg će korist imati više od 200 zaposlenika. Provedba inicijativa, u sklopu prilagođenog okvira upravljanja talentom, kako bi se privukli, razvijali i zadržali vrhunski i raznovrsni talenti, i nadalje će biti ključni strateški cilj ESB‑a.

Nadalje, ESB je tijekom 2017. nastavio s naporima u smjeru poticanja raznolikosti kao ključnog elementa kojim se omogućuju uspješnost i ostvarivanje ciljeva. S obzirom na to da je organizacija koja počiva na vrijednostima, ESB utjelovljuje različite vrijednosti kao što su poštovanje, pravičnost, uključenost i jednake mogućnosti za svoje zaposlenike neovisno o njihovu spolu, državnoj pripadnosti, vjeri, seksualnoj orijentaciji, etničkoj pripadnosti, dobi, kulturološkom miljeu i invaliditetu. Aktivnosti u 2017. uključivale su događaj pod nazivom Dani raznolikosti, na kojemu su govore održale osobe iz znanstvenoga i javnog života, otvaranje odjeljka o raznolikosti na mrežnima stranicama ESB‑a i podizanje zastave u duginim bojama na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije (IDAHOT).

Kako bi se postigla veća uravnoteženost među spolovima, što je strateški poslovni cilj ESB‑a, za kraj 2019. određeni su ciljevi povezani s ravnopravnošću spolova, zajedno s nizom mjera podrške kojima se ESB‑u olakšava njihovo ostvarivanje. U tim se mjerama težište stavlja na uključivo vođenje, ambasadore raznolikosti u svakom poslovnom području, mentorstvo, program obuke posvećen ženskom vodstvu, dan otvorenih vrata za ženski talent i veće mogućnosti za fleksibilne radne uvjete.

U okviru znatnog napora za unaprjeđenje socijalnog dijaloga u ESB‑u, u 2017. se u ljudskim potencijalima radilo na nekoliko aspekata u kontekstu zajedničkog programa rada s predstavnicima zaposlenika. Ovim je programom obuhvaćeno šest ključnih područja rada, a to su: dobrobit, zdravlje i sigurnost, razvoj karijere i upravljanje uspješnošću, politika ugovaranja, raznolikost i uključivanje, zapošljavanje i mehanizmi sudjelovanja zaposlenika. Predstavnici zaposlenika dali su vrijedan doprinos u vezi s nekoliko područja politike i odlučivanja o tim temama.

Na razini ESSB‑a pokrenut je program obuke europskog nadzora banaka za drugu skupinu pripravnika (ukupno 31) kao i Schumanov program, nova inicijativa, u vezi s kojom je više od 30 zaposlenika iz cijelog sustava bilo nominirano da da svoj doprinos određenom projektu u drugoj instituciji i upućeno u tu instituciju u trajanju do devet mjeseci. Formirana je i radna skupina za mobilnost radi poticanja smislene rotacije zaposlenika unutar sustava.

Na dan 31. prosinca 2017. ESB je imao 3.252 odobrena radna mjesta, izražena u ekvivalentima punoga radnog vremena, u usporedbi s 2.898,5 odobrenih radnih mjesta na kraju 2016. Stvaran broj zaposlenika u ugovornom odnosu s ESB‑om, izražen u ekvivalentima punoga radnog vremena, iznosio je 3.384 (u usporedbi s 3.171 na dan 31. prosinca 2016.).^[131] U 2017. ponuđeno je ukupno 246 novih ugovora na određeno vrijeme (ograničenih ili s mogućnosti pretvaranja u ugovore na neodređeno vrijeme). K tome, sklopljena su 393 ugovora za kraća razdoblja, koji će, uz određeni broj produljenja ugovora, pokrivati izostanke kraće od godinu dana. Tijekom 2017. ESB je nastavio zaposlenicima nacionalnih središnjih banaka i međunarodnih organizacija nuditi ugovore za kraća razdoblja, do 36 mjeseci. Na dan 31. prosinca 2017. na različitim zadatcima u ESB‑u radila su 232 zaposlenika iz nacionalnih središnjih banaka i međunarodnih organizacija, što je za 7 % manje nego na kraju 2016. U rujnu 2017. ESB je poželio dobrodošlicu petnaestorici sudionika dvanaestog izdanja programa za diplomante, a do 31. prosinca 2017. bio je domaćin za 376 pripravnika (18 % više nego u 2016. godini). ESB je također dodijelio dvije stipendije kao dio programa Wim Duisenberg Research Fellowship Programme, koji je otvoren za vodeće ekonomiste, i pet stipendija mladim istraživačima kao dio svog programa Lamfalussy Fellowship Programme.

Dok je organizacija blago rasla, 113 zaposlenika koji su imali ugovore na određeno ili neodređeno vrijeme dalo je ostavku ili otišlo u mirovinu u 2017. godini (56 u 2016.), a tijekom godine istekla su 344 ugovora za kraća razdoblja.

Godišnji financijski izvještaji

https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/annrep/ecb.annualaccounts2017.hr.pdf

Konsolidirana bilanca Eurosustava na dan 31. prosinca 2017.

https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/ecb.eurosystembalancesheet2017.hr.pdf

Statistički odjeljak (dostupno samo na engleskom jeziku)

https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/annrep/ar2017/ecb.ar2017_statistical_section.en.pdf

Kratice

Države

U skladu s praksom EU‑a nazivi država članica EU‑a u ovom se izvješću navode prema abecednom redoslijedu naziva država na nacionalnom jeziku.

Ostalo

Znakovi upotrijebljeni u tablicama

„-” podatak ne postoji / podatak nije primjenjiv

„.” ne raspolaže se podatkom