Zašto je Europi još potrebna gotovina

članak Yvesa Merscha, člana Izvršnog odbora ESB-a za Project Syndicate

Platni sustavi u Europi suočavaju se s radikalnim promjenama. Budući da digitalna revolucija nudi sve brža i praktičnija sredstva namire transakcija, nekima se čini da gotovina nema budućnosti. Međutim, bilo bi pogrešno u potpunosti otpisati ulogu novčanica i kovanica u gospodarstvu.

Posljednjih se godina pojavljuje sve više mogućnosti bezgotovinskog plaćanja. Plaćanja kreditnim karticama, internetskim prijenosom i izravnim terećenjem postala su sasvim uobičajena. Sada sve veću važnost dobivaju i rješenja u području digitalnog plaćanja pametnim telefonima te mobilni novčanici. Pojava potencijalno revolucionarnih inovacija, kao što su tehnologije distribuirane glavne knjige, upućuje na to da bi na pomolu mogla biti nova i možda temeljita promjena.

Neovisno o tim novim mogućnostima koje su tek u povojima, postoji niz studija u kojima se podupire napuštanje gotovine. Pobornike bezgotovinskog društva često je moguće razvrstati u tri različite skupine.

Prva skupina, alkemičari, nastoji prevladati ograničenja monetarne politike nametnuta nultom donjom granicom kamatnih stopa. Druga skupina, čuvari zakona i reda, želi ukinuti glavna sredstva plaćanja za nezakonite aktivnosti. A treća skupina, savez za financijsku tehnologiju, predviđa velike poslovne mogućnosti koje proizlaze iz eliminiranja velikih troškova pohrane, izdavanja i rukovanja gotovinom, koje financijska industrija trenutačno ima.

No detaljnijom se provjerom pokazalo da argumenti koji podupiru prelazak na bezgotovinska plaćanja nisu održivi. Počnimo s alkemičarima. Točno je da okružje vrlo niskih kamatnih stopa otežava provedbu monetarne politike.

Međutim, iskustvo je pokazalo da učinkovita donja granica nije istovjetna nultoj donjoj granici kamatnih stopa. Negativne kamatne stope pokazale su se učinkovitima, pri čemu ne izazivaju okretanje gotovini, posebno u kombinaciji s izravnom kupnjom imovine, operacijama dugoročnog kreditiranja (uključujući, „kreditiranje uz fiksnu kamatnu stopu i raspodjelu punog iznosa likvidnosti” i „ciljano” kreditiranje) te smjernicama buduće monetarne politike. Negative kamatne stope, kao takve, trebalo bi shvatiti kao poseban nestandardni instrument monetarne politike, različit od niskih kamatnih stopa.

Ni argumenti skupine čuvara zakona i reda ne drže vodu kad se podrobnije ispitaju. Kao sredstvo pohrane vrijednosti i plaćanja, gotovina ispunjava važnu društvenu funkciju za mnoge građane koji poštuju zakon. Bi li itko predložio zabranu privatnog vlasništva nad luksuznim automobilima ili dragim kamenjem samo zato što ih kriminalci vole? Nanošenje štete većini, koja se dolično ponaša, kako bi se kaznila manjina koja se bavi kriminalom bilo bi kao razbijanje oraha čekićem tako da se pri tome razbije i stol na kojem se orah nalazi.

Konačno, skupina savez za financijsku tehnologiju obećava da će pojednostaviti provođenje financijskih transakcija svojim inovativnim rješenjima u području digitalnog plaćanja. Korisnici više neće morati nositi veliku količinu gotovine ili tražiti bankomate. Međutim, postavlja se pitanje tko će imati više koristi od izrazito rascjepkanog sektora digitalnog plaćanja: korisnici ili društva koja nude rješenja za plaćanje.

Postoji još jedan velik problem kada je riječ o argumentima u korist bezgotovinskog društva: većina ga ljudi, barem u europodručju, ne želi. Prema još neobjavljenom istraživanju Europske središnje banke koje je obuhvatilo 65 000 rezidenata europodručja, gotovo 80 % svih transakcija na prodajnim mjestima čine gotovinske transakcije, a gotovinska plaćanja po svojoj ukupnoj vrijednosti čine više od polovine svih plaćanja.

Kao što je to uobičajeno u Europi, postoje velike razlike među državama članicama: udio gotovinskih transakcija kreće se od 42 % u Finskoj do 92 % u Malti. Ipak, gledano u cijelosti, i dalje snažna privrženost društva gotovini raste.

Zapravo, rast ukupne potražnje za gotovinom brža je od rasta nominalnog BDP-a. U posljednjih pet godina prosječna godišnja stopa rasta euronovčanica iznosila je 4,9 % s obzirom na njihovu vrijednost te 6,2 % s obzirom na količinu. To povećanje odnosi se na apoene koji se uglavnom upotrebljavaju za transakcije, a ne za štednju.

Ti podatci potvrđuju primjerenost neutralnog stajališta ESB-a u pogledu plaćanja, koje dopušta i gotovinska i bezgotovinska plaćanja. Taj se pristup temelji na četirima načelima: (1) tehnološkoj sigurnosti, (2) učinkovitosti, (3) tehnološkoj neutralnosti i (4) slobodi izbora za korisnike određenih sredstava plaćanja.

Glavni je cilj ESB-a osiguravanje stabilnosti cijena. Kako bi ispunio taj cilj, ESB pruža pouzdanu likvidnost središnje banke u obliku pričuva koje banke drže kod središnje banke i u obliku novčanica, koje imaju status jedinog zakonitog sredstva plaćanja u europodručju.

Kada bi Europa ukinula gotovinu, time bi se prekinula jedina izravna veza koju građani imaju s novcem središnje banke. U uvjetima demokracije takva veza pomaže da društvo prihvati ideju neovisnosti središnje banke jer se time jača povjerenje i podrška javnosti pri provođenju učinkovite monetarne politike.

ESB će nastaviti izdavati novčanice. Omogućit ćemo i daljnji razvoj cjelovitog, inovativnog i konkurentnog tržišta za rješenja u području malih plaćanja u europodručju. Ako jednoga dana elektronička sredstva plaćanja zamijene gotovinu, ta bi odluka trebala biti odraz volje naroda, a ne snage lobističkih skupina.